Intel i AMD predstavili su nove platforme za poslužitelje ili servere te je postalo više nego jasno da se tranzicija prema DDR5 počela uvelike odvijati. Iako su prednosti u smislu nešto većih brzina nego kod DDR4 poznate, vrijeme je za ostale razlike, odnosno, prednosti.
Krenimo ispočetka... Tijekom posljednjih deset godina tržište poslužitelja ili servera evoluiralo je s 12 jezgri/utičnica (eng. cores/socket) na trenutno 96, sa 128 jezgri/utičnici relativno brzo na istim platformama koje već imamo na tržištu.
Jasno je iz svega da poslužitelji konsolidiraju ono što je nekad bilo na više strana u pojedinačne čvorove. Nadalje, ovaj trend će se ubrzati u budućnosti s "chipletima" i CXL-om. Ali, jedan od najvećih izazova sa skaliranjem sustava je propusnost memorije. Imati više jezgri i više PCIe uređaja je sjajno, ali ako dijelovi sustava miruju čekajući podatke, uzalud se troše.
Također, ono što možemo vidjeti kroz period od deset godina jest skok s DDR4-3200 na DDR5-4800. Bio je ogroman. Budući da se memorija skalira sporije od rasta jezgre, dobavljači poslužitelja dizajnirali su jednostavno rješenje, povećavajući broj memorijskih kanala uz korištenje brže memorije.
Povećanje memorijskih kanala i, u isto vrijeme, povećanje brzine memorije znači da je industrija tijekom vremena uspjela barem "hraniti" jezgre sa sličnom količinom propusnosti.
Naravno, postoji i druga strana priče - performanse po jezgri. Ugrubo porasle su za dva do tri puta tijekom prošlog desetljeća na SKU-ovima s velikim brojem jezgri. Uz to saznanje, propusnost memorije porasla je 2,6 puta u posljednjih 10 godina i da nije bilo DDR5, to bi bilo manje nego udvostručeno.
Dva ozbiljna sigurnosna incidenta u manje od osam mjeseci pokazala su s kakvim se problemima može suočiti država kada elektronički računi postanu obvezni dio svakodnevnog poslovanja. Poljska je početkom veljače, neposredno nakon pokretanja nacionalnog sustava KSeF, imala problema s prijavom korisnika zbog velikog opterećenja i DDoS napada koji je, prema riječima tamošnjeg ministra financija, dolazio iz 17 država. Krajem rujna uslijedio je drukčiji, ali za poduzetnike potencijalno još neugodniji incident. Nepoznati napadač gotovo je dva dana imao pristup infrastrukturi Fakturownije, privatne platforme za elektroničko fakturiranje, iz koje je kopirao velik dio poslovne baze podataka.
Microsoft planira do 2030. uložiti više od deset milijardi dolara u cloud i AI infrastrukturu Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Katara i Kuvajta. Predsjednik kompanije Brad Smith potvrdio je 23. rujna da plan uključuje izgradnju infrastrukture i širenje poslovanja, ali nije dao raspodjelu po državama, lokacijama ni godinama.
YouTube će do kraja 2026. proširiti svoj affiliate program Shopping na 35 država, nakon što mu se pridružilo više od 1,3 milijuna autora sadržaja. Platforma je 23. rujna predstavila i nove AI alate za uređivanje videa, zaštitu identiteta te personalizirane ponude, povezujući produkciju sadržaja s izravnom prodajom proizvoda.
