Juniper Research vjeruje da će uvođenje SGP.32 omogućiti poduzećima češće mijenjanje pružatelja povezivosti, čime se uklanja vezanost za jednog dobavljača te otvaraju nove prilike za optimizaciju troškova i kvalitete IoT povezivanja.
Novo istraživanje Juniper Researcha pokazalo je da će globalni broj mobilnih IoT veza porasti za 60 posto između 2025. i 2030. godine, što predstavlja neto povećanje od 2,4 milijarde novih veza. Prema Juniper Researchu, SGP.32 – novi GSMA-ov eSIM standard za IoT – definira priliku za operatore, virtualne mobilne operatore (IoT MVNO) i druge dionike da iskoriste ovaj rast. SGP.32 pojednostavljuje i ubrzava daljinsko upravljanje eSIM profilima i povezivošću za mobilne IoT uređaje. Studija predviđa da će operateri, IoT MVNO-ovi i ostali koji se fokusiraju na orkestraciju povezivosti imati najbolju poziciju za iskorištavanje prilika koje donosi SGP.32.
Službeno predstavljen početkom ove godine, očekuje se da će prve mobilne IoT implementacije prema ovom standardu krenuti krajem 2025. SGP.32 omogućuje masovno postavljanje i daljinsko upravljanje SIM-ovima, što znatno olakšava i ubrzava implementaciju na velikim projektima. Smanjenje troškova i vremena integracije kod daljinskog upravljanja eSIM profilima donosi veću fleksibilnost pri odabiru ili zamjeni davatelja usluga povezivanja i mreža.
Juniper Research vjeruje da će uvođenje SGP.32 omogućiti poduzećima češće mijenjanje pružatelja povezivosti, čime se uklanja vezanost za jednog dobavljača te otvaraju nove prilike za optimizaciju troškova i kvalitete IoT povezivanja. “Operatori i IoT MVNO-ovi sada se moraju usredotočiti na orkestraciju povezivosti kako bi maksimalno iskoristili prednosti SGP.32, jer je ona presudna za postizanje svih benefita ovog standarda. Kako većina poduzeća želi smanjiti ulaganja u povezivost, to otvara značajnu priliku za upravljane usluge povezivanja,” istaknuo je autor istraživanja Alex Webb.
Uvođenje SGP.32 standarda bit će ključno za ubrzani rast i digitalizaciju industrija, gradova i usluga temeljenih na Internetu stvari (IoT). Očekuje se da će standardizirani eSIM omogućiti lakše upravljanje milijardama povezanih uređaja – od pametnih senzora u industriji, poljoprivredi, logistici i zdravstvu, do pametnih gradova i povezanih vozila.
Masovna implementacija novih IoT rješenja zahtijeva sigurno, fleksibilno i skalabilno upravljanje povezivošću, što SGP.32 omogućuje kroz daljinsko prebacivanje, nadogradnju i promjenu mrežnih profila bez potrebe za fizičkom zamjenom SIM kartica. Ovakav pristup potiče konkurenciju među operatorima, povećava otpornost sustava, optimizira troškove i poboljšava korisničko iskustvo. Dugoročno, ovaj standard podržava razvoj ekosustava pametnih uređaja i usluga, ubrzava inovacije te doprinosi globalnom cilju digitalne transformacije društva i gospodarstva do 2030. godine.
Građanin ili poduzetnik danas može kvalificiranim elektroničkim potpisom potpisati dokument kojem europsko pravo priznaje jednak učinak kao vlastoručnom potpisu. Međutim, kada takav dokument želi predati banci, odgovor ovisi o konkretnom proizvodu, kanalu dostave i proceduri pojedine institucije. Upravo je taj raskorak između pravne jednakovrijednosti i stvarno dostupne usluge u središtu istraživanja ICTbusinessa. Odgovori Addiko, Erste i OTP banke potvrđuju da se elektronički potpisi već koriste, ali ne pokazuju da je svaki bankarski postupak otvoren svim valjanim vanjskim kvalificiranim potpisima. Istodobno HNB naglašava da banke moraju poštovati eIDAS iako njegovu provedbu u području usluga povjerenja sam ne nadzire. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije podsjeća da jednakovrijednost potpisa nije stvar poslovnog izbora, dok AZOP upozorava da digitalizacija identifikacije ne daje pravo na neselektivno prikupljanje osobnih podataka.
Dva ozbiljna sigurnosna incidenta u manje od osam mjeseci pokazala su s kakvim se problemima može suočiti država kada elektronički računi postanu obvezni dio svakodnevnog poslovanja. Poljska je početkom veljače, neposredno nakon pokretanja nacionalnog sustava KSeF, imala problema s prijavom korisnika zbog velikog opterećenja i DDoS napada koji je, prema riječima tamošnjeg ministra financija, dolazio iz 17 država. Krajem rujna uslijedio je drukčiji, ali za poduzetnike potencijalno još neugodniji incident. Nepoznati napadač gotovo je dva dana imao pristup infrastrukturi Fakturownije, privatne platforme za elektroničko fakturiranje, iz koje je kopirao velik dio poslovne baze podataka.
Microsoft planira do 2030. uložiti više od deset milijardi dolara u cloud i AI infrastrukturu Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Katara i Kuvajta. Predsjednik kompanije Brad Smith potvrdio je 23. rujna da plan uključuje izgradnju infrastrukture i širenje poslovanja, ali nije dao raspodjelu po državama, lokacijama ni godinama.
