Moskva pod digitalnim pritiskom jer uvedena su stroga ograničenja mobilnog interneta koja su poremetila svakodnevicu i poslovanje

Ruske vlasti posljednjih su dana u Moskvi uvele neuobičajeno stroga ograničenja mobilnog interneta, a posljedice se više ne vide samo u tehničkim statistikama i padovima prometa, nego u svakodnevnom životu milijuna stanovnika i poslovanju tisuća tvrtki. Premda Kremlj tvrdi da je riječ o sigurnosnim mjerama radi zaštite građana, opseg i trajanje poremećaja otvorili su mnogo šire pitanje: svjedoči li ruska prijestolnica još jednom koraku prema čvršćoj državnoj kontroli digitalnog prostora.

Ozbiljniji prekidi na mobilnim mrežama u Moskvi zabilježeni su 5. ožujka, najprije na rubnim dijelovima grada, a zatim su se proširili prema središtu. U pojedinim dijelovima centra korisnici satima nisu mogli normalno otvarati internetske stranice, koristiti aplikacije ni uspostavljati stabilnu podatkovnu vezu. Reuters prenosi izjavu glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova da se ograničenja provode u skladu sa zakonom i da su povezana s potrebom osiguranja sigurnosti.

U praksi je učinak bio trenutan. Na mobilnim telefonima više nisu normalno radile brojne strane internetske stranice, a problemi su zahvatili i dio domaćih servisa koji su trebali ostati dostupni. Posebno je odjeknula činjenica da su zastajale i usluge s takozvanih “bijelih lista”, uključujući državne servise, vodeće banke i aplikacije za taksi prijevoz. Fiksni širokopojasni pristup i kućne veze uglavnom nisu bili pogođeni, što pokazuje da nije riječ o potpunom gašenju interneta, nego o selektivnom pritisku na mobilnu podatkovnu infrastrukturu.

Najveći udar osjetili su sektori koji ovise o stalnoj podatkovnoj vezi. Trgovine, kafići i restorani bilježili su ozbiljne zastoje jer korisnici nisu mogli plaćati, bankomati i parkirni automati prestajali su raditi, a taksi službe morale su nuditi naručivanje telefonom i plaćanje gotovinom. Zastoji su pogodili i dostavne servise, navigaciju te svakodnevnu komunikaciju građana, pa su se mnogi stanovnici našli u situaciji da ne mogu pozvati prijevoz, platiti račun ili pristupiti osnovnim digitalnim uslugama.

Financijski učinak postao je vidljiv vrlo brzo. Prema procjenama na koje se pozivaju međunarodni izvori, moskovske su tvrtke u pet dana prekida izgubile između tri i pet milijardi rubalja, odnosno približno 38 do 63 milijuna američkih dolara. Dodatne procjene govore da bi dnevni gubici mogli dosegnuti oko milijardu rubalja. Time mjera koja se formalno predstavlja kao sigurnosna vrlo brzo prelazi u sferu realne ekonomije i izravno pogađa gradsko poslovanje.

Poremećaji su ujedno razotkrili koliko je suvremeni gradski život postao ovisan o neprekidnoj mobilnoj povezanosti. Stanovnici Moskve počeli su se vraćati gotovini, papirnatim kartama, fiksnim linijama i kućnom Wi-Fi-ju, a mediji bilježe i porast interesa za voki-tokije i pagere. U gradu koji se godinama predstavlja kao tehnološki sofisticiran i snažno digitaliziran, takav povratak analognim rješenjima djeluje gotovo paradoksalno.

Još je važnije to što ova epizoda ne izgleda kao izoliran incident. Ograničenja u Moskvi uklapaju se u širi obrazac sužavanja digitalnog prostora u Rusiji nakon početka invazije na Ukrajinu, uz blokade velikih zapadnih platformi, pritisak na komunikacijske aplikacije i istodobnu promociju državom podržanih servisa. Upravo zato moskovska ograničenja više ne izgledaju samo kao kratkotrajna sigurnosna intervencija, nego i kao test koliko daleko država može ići u određivanju onoga što smije ostati dostupno, kada i kome.