Međunarodna organizacija za dodjeljivanje domena (ICANN) sugerira mrežnim operaterima prelazak na internet protokol verziju 6 (IPv6) umjesto internet protokol verzije 4 (IPv4), čije adrese polako počinju nestajati.
Da se to nestajanje upravo odvija ICAAN je shvatio kada se broj adresa pod IPv4 smanjio ispod osam milijuna u Latinskoj Americi i Karibima. Upravo je zbog toga njihov odjel za dodijeljene brojeve (IANA) već počeo proces alociranja preostalih IPv4 adresa na pet regionalnih internet registara (RIRs), a to su Afrika, Sjeverna Amerika, Pacifički obruč, Latinska Amerika i Europa.
No da pojednostavimo, ICANN upravlja domenama alociranjem IP adresa diljem svijeta, a najznačanije je što su neprofitna organizacija i neovisni od ijedne vlade, pa i američke. To je bitno napomenuti jer su 1998. godine nastali upravo u Sjedinjenim Američkim Državama. Trenutno upravljaju s otprilike 200 milijuna domena i kada su shvatili da za IPv4 polako nestaje njihov broj morali su reagirati, posebno jer se stvari rapidno mijenjaju zbog sve više uređaja koji se mogu spojiti na internet.
Također, IPv4 32-bitnu IP adresu, a IPv6 128-bitnu, što znači da je propisana duljina svake IP adrese u ovoj verziji protokola 128 bita. U brojkama to glasi ovako, IPv4 omogućava 4,3 milijarde unikatnih adresa, a IPv6 omogućava njih 340 sekstiliona (10 na 36.). Prednosti u odnosu na IPv4 su samim time znatne pa je jasno da se želi uvest novi standard na tom polju.
To neće biti baš lako jer 96 posto IP adresa još je uvijek na verziji 4 i činjenica da se alocira dio adresa po regijama nije toliko značajno koliko bi bilo značajno da se u cijeli proces uključe i mrežni operateri, bez kojih jednostavno ne može sve ovo proći na željeni način, a to je brz način. U SAD-u postoji svega 7,35 posto IPv6 adresa, u Njemačkoj njih 8,02 posto i u Australiji 0,54 posto. Ostale zemlje imaju zanemarive postotke i ICANN mora napraviti glasnu i jasnu kampanju kako bi pokrenuli stvari.
Australska vlada povećala je s 2,25 na 2,5 posto prihoda planirani namet velikim digitalnim platformama koje ne sklope komercijalne sporazume s domaćim medijima. Mjera News Bargaining Incentive objavljena je 3. kolovoza u 06:27 po srednjoeuropskom ljetnom vremenu, neposredno prije jutarnjeg reza, pa je u ovom izdanju označena kao važna i dosad neobrađena prethodna tema.
Europska komisija upozorila je TikTok zbog načina na koji štiti djecu na svojoj platformi. Komisija je priopćila da preliminarna procjena zaštitnih mehanizama kompanije pokazuje nedostatke u više područja.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je da je nakon provedene digitalne forenzike i analize otklonio kibernetički sigurnosni incident na aplikaciji HZMO Live – Kontakt centar te ponovno uspostavio sigurnu i nesmetanu komunikaciju s korisnicima. Time je završen neposredni tehnički dio incidenta koji je službeno potvrđen 20. kolovoza, no niz važnih pitanja i dalje ostaje otvoren. Najvažnije među njima odnosi se na moguće kompromitiranje osobnih podataka korisnika i na povezanost incidenta s bazom od približno 105.000 zapisa za koju skupina koja se predstavlja kao INF Grupa tvrdi da potječe iz HZMO-a. Zavod u najnovijoj objavi ne potvrđuje da su ti podaci ukradeni, ali prvi put izrijekom navodi da će korisnici čiji su osobni podaci potencijalno ugroženi biti obaviješteni elektroničkom poštom nakon završetka svih postupaka i utvrđivanja okolnosti incidenta.
