Mozilla se nalazi u ozbiljnim problemima jer njen internetski preglednik Firefox ostao je bez 46 milijuna korisnika unazad manje do tri godine. Trenutno ih je na oko 200 milijuna pa je ta brojka “izgubljenih“ više nego zabrinjavajuća.
Konkretnije, krajem 2018. Firefox je imao 244 milijuna korisnika, tijekom drugog kvartala ove godine pao je na njih 198 milijuna. Iako to nije toliko loše brojkom, činjenica da se toliko ljudi okreće konkurenciji iznimno je negativan trend i za Mozillu bi bilo više nego korisno zaustaviti ga.
Ovako "izvana" teško je shvatiti zašto se tako nešto događa. Posebno jer je Firefox i dalje inovativan, brz i originalan. Barem se tako čini. Sve to donijelo mu je popularnost iznimno brzo. Predstavljen je 2002. i do 2008. imao je 30 posto udjela na tržištu.
Tad je Internet Explorer bio na 60 posto, a Google Chrome tek je bio u povojima. U ovom trenutku je on na 65 posto, a Firefox i Edge na oko tri posto.
Ali, kad se "zagrebe ispod površine", razlozi gubitka toliko korisnika više su nego jasni. Konstantno su se žalili u povećem broju na loše performanse i sve veće probleme nakon novih nadopuna. Kad je pak stigao Firefox 89 s novim korisničkim sučeljem, nastala je prava "selidba" na druge browsere. Najčešće Chrome, koji je prvih godina bio u povećem smislu kopija Firefoxa.
U takvoj situaciji, većina web stranica optimizirana je da bi radila što bolje s Chrome pa se Firefox konstantno mora prilagođavati i biti u zaostatku. Tako nešto utječe na performanse i samim time na broj korisnika.
Dakle, Mozilla je na potezu, izvući možda pokoji još adut iz rukava pa pokazati korisnicima da je uvijek u smislu inovativnosti, performansi i stabilnosti bila glavni igrač na tržištu. Tako nešto nije nimalo lako, posebno u ovim trenucima kad je dojam da su to mnogima priče iz davnih vremena.
Fotografije koje nikad nisu snimljene, videi u kojima osoba govori riječi koje nikad nije izgovorila, vijesti koje nije napisao nijedan novinar. To nije budućnost, to je svakodnevica 2025. godine. Prof. dr. sc. Igor Kanižaj, stručnjak za medijsku pismenost upozorava da smo ušli u eru u kojoj algoritmi, sintetički mediji i chatbotovi oblikuju ono što vidimo, čitamo i u što vjerujemo, a djeca i roditelji često nemaju znanje ni vještine za prepoznavanje takvih sadržaja.
Microsoft Patch Tuesday od 13. svibnja 2026. otvara zanimljivo pitanje jer u aktivnom sigurnosnom okruženju gdje su prošli tjedan exploitani cPanel (44.000+ servera), Canvas LMS (275 milijuna korisnika) i Flowise (AI razvojna platforma), zašto nema zero-dayeva u Microsoft production okruženjima? Postoje dva moguća objašnjenja koja nisu međusobno isključiva.
Napad na Stryker Corporation koji je hacktivist grupa Handala (Iran/MOIS, alias Void Manticore) izvela 11. ožujka 2026. tek sada dobiva punu industrijsku pažnju kroz postmortem analize sigurnosnih istraživača. Razlog zašto incident ostaje relevantna tema i dva mjeseca nakon događaja jest tehnika napada jer Handala nije koristila nikakav malware, nijedan zero-day exploit, nikakav vlastiti kod. Koristila je isključivo legitimnu Microsoft Intune remote-wipe funkcionalnost isti mehanizam koji IT administratori koriste kada zaposlenik izgubi uređaj.
