Vrlo zanimljiv novi oblik je onaj iza kojeg „stoji“ HRT, WSJ, Forbes ali i MUP odnosno policija i koji nudi mogućnost da pronađete da li ste na listi prevarenih i zatražite novac natrag. Naravno pritom će vam ukrasti podatke i stoga nikako ne klikajte i nemojte davati svoje osobne podatke.
U posljednjih nekoliko tjedana intenzivirao se broj lažnih oglasa na Facebooku koji na prvi pogled mogu izgledati kao primamljiva prilika. Tako jedan od najvećih domaćih telekoma „prodaje“ Apple uređaje po iznimno niskim cijenama. Kada vidite takvu cijenu kod Applea i kod telekoma isgurno je riječ o fake oglasu i načinu da se prikupe osobni podaci i podaci o bankarskim i kartičnim podacima kako bi se ukrao novac.
Vrlo zanimljiv novi oblik je onaj iza kojeg „stoji“ HRT, WSJ, Forbes ali i MUP odnosno policija i koji nudi mogućnost da pronađete da li ste na listi prevarenih i zatražite novac natrag. Naravno pritom će vam ukrasti podatke i stoga nikako ne klikajte i nemojte davati svoje osobne podatke.
Ono što je posebno zanimljivo jest kako je moguće da ovakvi oglasi se pojave na Facebooku koji ih uklanja uz pomoć umjetne inteligencije i ljudi, ali takvih je oglasa sve više i na drugim društvenim mrežama poput Instagrama, TikToka ali i različitih messenger sustava. O mailovima da ste naslijedili novac i da date nekom neznanom vojniku, Nigerijskom princu nećemo ovog puta.
U svakom slučaju na sve ovakve oglase, pozive da unesete svoje osobne podatke te podatke o bankovnim računima ili kreditnim karticama jednostavno ignorirajte.
Ponovno se pojavio novi problem za korisnike WhatsAppa, a kako se može pronaći riječ je samo o Android korisnicima gdje s adrese koju imate u imeniku dolazi poruka (vidi sliku ispod) da se glasa za mladu plesačicu nakon čega kako ne bi izgledalo kao prijevara stiže i sigurnosni kod za web stranicu, međutim vaš se WhatsApp spaja na neko računalo koje onda na cijeli imenik šalje istu poruku.
OpenAI razmatra moguću akviziciju Googleovog preglednika Chrome kako bi ojačao svoju platformu ChatGPT. Ova vijest dolazi u trenutku kada internet div još uvijek suočava s pritiscima zakonodavaca zbog navodnog monopolističkog položaja na tržištu internetskog pretraživanja.
Europska komisija kaznila je Apple s 570 milijuna eura, a Metu s 228 milijuna eura zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima (DMA). Ovo su prve kazne izrečene u okviru propisa čiji je cilj ograničiti tržišnu dominaciju velikih tehnoloških kompanija.
