e-Građani čekaju javnu raspravu i zakon

Dugo najavljivani projekt e-Građani koji treba objediniti javne registre, donijeti prve prave elektroničke usluge za građane, nakon što ih je dio uveden za poslovne korisnike kroz e-PDV, e-HZMO, e-HZZO trebao bi zaživjeti nakon što se provede javna rasprava i donese Zakon o državnoj informatičkoj infrastrukturi o kojem se primjedbe mogu podnositi do 19. siječnja sljedeće godine.

U javnoj raspravi, jer zakon na prvi pogled izgleda prilično nedorečen, odnosno preopćenit za razliku od sličnih zakona koji su doneseni primjerice u Austriji, trebali bi se iznjedriti dodatni projekti i smjernice kako razviti sustav e-Građani koji će na početku biti okrenut jednosmjernim uslugama, a nakon toga će donijeti i interaktivnost s državom. Sustav će biti baziran na osobnom korisničkom pretincu za svakog građanina.

Bez ovog zakona nema objedinjavanja postojećih registara, njihova ujednačavanja i stvaranja usluga koje su najavljene još početkom ove godine. Ključni dionici sustava, osim imatelja registara su FINA i APIS IT koji trebaju stvoriti preduvjete za pristup bazama i stvaranje usluga. FINA treba upogoniti NIAS - Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav koji predstavlja informacijsko-tehnološki sustav središnje identifikacije i autentifikacije korisnika elektroničkih javnih usluga.

Svaki građanin, kojem je izdana prihvatljiva vjerodajnica za elektroničku identifikaciju imat će u okviru Nacionalnog identifikacijskog i autentikacijskog sustava jedinstveni elektronički identitet kojim će se koristiti u pristupu elektroničkim javnim uslugama, odnosno u elektroničkoj komunikaciji s javnim sektorom. FINA je  inače jedini ovlašteni državni certifikator za PKI infrastrukturu (infrastruktura za digitalni potpis koji je preduvjet za digitalni identitet). APIS IT će prema odluci Vlade dobiti posao uspostave i operativnog vođenja Sustava osobnog korisničkog pretinca.

Ideja predloženog zakona, koji možete pronaći na sljedećem linku jest dati ovlasti tijelima javne vlasti i propisati njihove obveze kada je riječ o korištenju sustava središnjeg državnog portala za prikaz informacija o javnim uslugama i informacija i dokumenata o provođenju politika iz svog djelokruga. Kako je predviđeno prijedlogom zakona dostupnost podataka iz javnih registara ovisila bi o ovlastima kako za tijela javne vlasti, tako i za građane, te će biti definirana postojećim i budućim zakonskim i podzakonskim aktima odnosno pravilnicima o zaštiti osobnih podataka i informacijskog sigurnosti.

Zanimljivo je da će, jer ovo je jedna od najvažnijih reformi javne uprave za ovu Vladu, tek uvođenjem usluga koje će omogućiti ne samo uvid u registre i upite, već i podnošenje zahtjeva za izdavanjem osobnih dokumenata poput osobnih iskaznica, nadajmo se e-iskaznica, putovnica, vozačkih dozvola, te drugih dokumenata sustav e-Građani dobiti na svojoj snazi.