Drastičan porast DDoS napada na vlade i vladine organizacije

Drastičan porast DDoS napada na vlade i vladine organizacije
DepositPhotos

Vlade država diljem svijeta suočavaju se s izazovom zaštite kibernetičkog prostora na jednak način kao i fizičkih granica svog teritorija. No to nije nimalo lako jer kibernetički kriminal je uvelike napredovao, posebno po pitanju DDoS (Distributed Denial of Service) napada.

Konkretnije, prema podacima koje je prikupio Radware, a prezentirao Atlas VPN, napada na vlade porastao je za 1881 posto u 2021. kad se usporedi s 2020. Ipak, na prvom mjestu s rastom od čak 6288 posto je maloprodaja, omiljena DDoS meta.

Ipak, postoje i dobre vijesti. Primjerice, u 2020. su u vladinim sektorima uspijevali zaustaviti samo 1,22 posto svih napada, a u prošloj godini njih čak 13,3 posto, što znači da se zaštita podigla na zavidniju razinu.

Maloprodajni je sektor pak "skočio" s 0,61 posto na čak 21,5 posto. To je podosta demotivirajuće za hakere, ali treba znati da je napada osjetno više nego prije pandemije koronavirusa, kao i kibernetičkih kriminalaca u globalu. Ali, svijest o potrebi za pojačanom sigurnosti na svim razinama itekako se proširila državnim sektorima, javnim sektorima, ali i privatnim kompanijama.

Inače, DDoS je vrsta napada koja označava sprečavanje pristupa računalom sustavu korištenjem mnogobrojnih raspršenih resursa koji se većinom nalaze na internetu. Uobičajeni način na koji se sprečava pristup računalnom sustavu ili sustavima je kroz preopterećivanje računalne mreže slanjem mnogostrukih zahtjeva prema poslužitelju, tako da se zaustavi legitimni promet prema tim poslužiteljima.

Mete DDoS napada većinom su visokoprofilni web poslužitelji, banke, tvrtke koje obrađuju informacije sa kreditnim karticama, te korijenski (en. root) DNS poslužitelji. Cilj napada je razbiti sigurnosne sustave koji brane poslužitelje tako da se mogu dokopati vrijednih informacija koje poslužitelji pohranjuju.