Veličina tržišta dronova procjenjuje se na 38,03 milijarde USD u 2023., a očekuje se da će dosegnuti 62,43 milijarde USD do 2028., rastući uz CAGR od 10,42 posto tijekom predviđenog razdoblja (2023.-2028.).
Očekuje se da će tehnološki napredak, u smislu nosivosti i elektronike, povećati brzi rast proučavanog tržišta. Proučavano tržište je još uvijek u ranoj fazi u nekoliko zemalja u razvoju u smislu njegovog masovnog usvajanja i upotrebe. Razni državni propisi i propisi o zračnom prostoru trenutno predstavljaju izazov za rast tržišta u nekoliko zemalja.
Upravo o tome razgovaramo u novoj emisiji s Milanom Domazetom iz tvrtke Air RMLD koja se bavi komercijalnom gospodarskom i snimateljskom upotrebom dronova, rade na razvoju novih mogućnosti na letjelicama.
Podsjetimo,. dronovi se koriste u raznim primjenama, uključujući pružanje interneta na udaljenim mjestima, zračno fotografiranje i video snimanje, istraživanje i dokumentiranje divljih životinja i misije javnih službi. Nekoliko tvrtki prvenstveno nudi male bespilotne letjelice koje se koriste u poljoprivredi, fotografijama iz zraka i prikupljanju podataka. Kućne dostave bespilotnim letjelicama postale su stvarnost zahvaljujući naporima logističkih i maloprodajnih tvrtki kao što su Amazon i UPS da uvedu tehnologiju. Budući da komercijalni dronovi mogu putovati brzinom do 180 km/h i isporučivati robu manju od 5 lbs (2,3 kg), očekuje se da će mehanizam isporuke smanjiti vrijeme isporuke i povezane troškove. Također se očekuje da će povećana ulaganja u tehnologije bespilotnih letjelica potaknuti dugoročni rast tržišta.
Međutim, rast tržišta bespilotnih letjelica mogu spriječiti tehnološka ograničenja kao što su ograničena izdržljivost, dugotrajnost baterije što se može riješiti drugačijim pogonskim sustavima te prisutnost neujednačenih zakona i propisa koji mogu ograničiti upotrebu takvih sustava u zračnom prostoru određenih zemalja.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Nikola Smirčić, jedan od ljudi koji stoje iza projekta Zoyya, domaće platforme koja je od alata za online rezervacije izrasla u puno šire rješenje za digitalizaciju poslovanja pružatelja usluga. Emisija donosi priču o tome kako je iz početne ideje, nastale neposredno prije lockdowna, razvijen proizvod koji danas obuhvaća rezervacije, kalendare, upravljanje uslugama, fiskalizaciju, naplatu, skladišno poslovanje, pregled prihoda i troškova te marketplace kroz koji korisnici mogu pronaći i rezervirati usluge.
MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.
