Zagrebačka banka i Arhivanalitika pokrenule Nekretninski puls i analizirat će tržište i građevinski sektor

Zagrebačka banka i Arhivanalitika - Ekonomski Lab pokrenule su novu kvartalnu publikaciju pod nazivom Nekretninski puls, koja donosi detaljnu analizu građevinskog sektora i tržišta stambenih nekretnina u Hrvatskoj.

Ova publikacija zamišljena je kao stručni izvor informacija dostupan široj i stručnoj javnosti, financijskim institucijama, investitorima, developerima, analitičarima, agencijama te građanima, s ciljem pružanja uvida koji mogu poslužiti kao podloga za donošenje poslovnih i investicijskih odluka. Projekt je rezultat suradnje ekonomskih analitičara Velimira Šonje i Ivice Brkljače te Hrvoja Dolenca, direktora makroekonomskih i tržišnih analiza u Zagrebačkoj banci. Materijali su u potpunosti besplatni i dostupni na internetskim stranicama Zagrebačke banke i Arhivanalitike.

Između ostalih indikatora, publikacija uvodi i Indeks priuštivosti nekretnina, specifičan metodološki pokazatelj koji, za razliku od klasičnih usporedbi plaća i cijena, u obzir uzima kretanje cijena, dohotka, ali i kamatnih stopa na stambene kredite. Taj indeks mjeri koliki udio prosječne neto plaće odlazi na otplatu kredita za referentnu nekretninu, čime se nastoji dobiti realniji prikaz stvarne priuštivosti stambenih kvadrata. Prema izjavi Jasne Mandac, članice Uprave za financije Zagrebačke banke, tržište nekretnina predstavlja temu od iznimnog značaja za cjelokupno gospodarstvo, poslovnu zajednicu i građane, a banka kroz ovaj projekt nastoji pridonijeti boljem razumijevanju aktualnih trendova i razvojnih perspektiva sektora.

Prva analiza donosi nekoliko ključnih zaključaka koji pokazuju da je priuštivost stambenih nekretnina u Hrvatskoj danas zapravo bolja nego prije dvadeset godina, pa je tako spomenuti indeks oko trideset posto iznad razine iz 2002. godine. Takav trend rezultat je rasta dohotka i zaposlenosti, pada kamatnih stopa te veće dostupnosti stambenih kredita, što se dogodilo usprkos općem rastu cijena nekretnina. Prema posljednjim dostupnim podacima, za kupnju stana od sedamdeset četvornih metara u novogradnji danas je u prosjeku potrebno izdvojiti 11,4 prosječnih godišnjih plaća, što predstavlja smanjenje od dvadeset i pet posto, odnosno za jednu četvrtinu u usporedbi s podacima iz 2008.

Ipak, cijene stambenih nekretnina i dalje bilježe rast, pri čemu je u prvom tromjesečju uočeno da cijene postojećih nekretnina rastu brže od cijena novogradnje, uz godišnji rast od 16,1 posto u odnosu na 9,7 posto kod novih stanova, a vidljive su i znatne razlike u dinamici porasta cijena po pojedinim regijama. Premda je rast cijena u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina bio među najbržima na razini Europske unije, dugoročniji pogled otkriva da zemlja ne odskače izvan prosječnih okvira. Pokazatelji sugeriraju da se Hrvatska trenutno nalazi u zreloj fazi građevinskog ciklusa, a stručnjaci predviđaju da bi vrhunac u segmentu stambene izgradnje mogao biti produžen, što je suprotno iskustvu iz ciklusa oko 2008. godine kada je došlo do naglog i oštrog obrata na tržištu.

Iako se broj i ukupna vrijednost kupoprodajnih transakcija na tržištu smanjuju, potražnju i dalje gura niz strukturnih čimbenika, dok se odgovor na te pritiske traži u većoj ponudi novogradnje koja je još uvijek otprilike trideset posto ispod razina zabilježenih 2008. godine. Ekonomski analitičar i suautor analize Velimir Šonje naglasio je kako su indeksi priuštivosti nekretnina blago povećani početkom 2026. godine unatoč tome što cijene stambenih objekata i dalje rastu. Šonje je također upozorio da detaljniji uvid pokazuje kako samo priuštivost novogradnje bilježi rastući kratkoročni trend, dok je novih izgrađenih stanova na tržištu i dalje premalo s obzirom na visoku razinu potražnje. Publikacija će izlaziti četiri puta godišnje kako bi nastavila kontinuirano pratiti daljnji razvoj hrvatskog građevinarstva i tržišta nekretnina.