Za vjetar u leđa europskom svemirskom programu zemlje članice će morati izdvajati više novca

Za vjetar u leđa europskom svemirskom programu zemlje članice će morati izdvajati više novca

Foto: DepositPhotos

Europska svemirska agencija (ESA) zatražila je više novca za financiranje zajedničkih projekata istraživanja svemira i taj će zahtjev 22 zemlje članice morati razmotriti pa odlučiti ima li pokrića ili ipak nije dobar trenutak za dodatne milijarde eura ulaganja u svemirski program.

Među novim projektima koje ESA razmatra su nova raketa Ariane 6, istraživanje svemira i zaštita od asteroida. Važna tema je i sudjelovanje u NASA-inu programu Artemis kojim se želi vratiti američke astronaute na Mjesec 2024. Naime, ESA bi trebala razviti servisni modul koji će dati uzgon svemirskoj kapsuli Orion. Woerner želi i da europski astronauti sudjeluju u slijetanju na Mjesec.

"Iako će se naći mnogo onih koji tako ne misle, svemirska su putovanja ključna za svakodnevni život na Zemlji", smatra glavni direktor agencije ESA Jan Woerner te naglašava kako bi proračun trebao porasti za najmanje deset posto kroz sljedeće tri godine.

Nije to malo ako se zna da je ESA ove godine imala proračun od ukupno 5,72 milijardi eura, a 73 posto tog iznosa financiraju države članice. Francuska daje najveći doprinos s 1,2 milijarde eura, a slijedi Njemačka s 927 milijuna eura. Dio novca uplaćuju i institucionalni partneri kao što je Europska unija.

Oni upućeniji sjetit će se da je Europska komisija još prošle godine predložila da se u razdoblju od 2021. do 2027. za potrebe Europske svemirske agencije izdvoji 16 milijardi eura.

"Svemirska tehnologija, svemirski podaci i svemirske usluge postali su neophodni u svakodnevnom životu Europljana, a važni su i za zaštitu europskih strateških interesa. Zahvaljujući velikim ulaganjima EU snažno predvodi u svemirskim aktivnostima, a europska svemirska industrija jedna je od najkonkurentnijih. No puno je novih izazova, a globalna konkurencija sve je oštrija. Novi svemirski program EU-a predviđa veća ulaganja u svemirske aktivnosti i prilagođavanje novim potrebama i tehnologijama uz istovremeno jačanje autonomnog pristupa Europe svemiru", naglasil je Europska komisija u prijedlogu proračuna.

Na potezu su zemlje članice...

Još iz kategorije

U Beču do kraja 2020. tisuću e-punionica

U Beču do kraja 2020. tisuću e-punionica

17.01.2020. komentiraj

Bečko energetsko poduzeće „Wien Energie“ kontinuirano razvija gradsku infrastrukturu za punjenje električnih automobila. Postavljanje e-punionica i prelazak na električnu mobilnost ključni su za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Naime, automobili koji se pune „zelenom“ električnom energijom za vrijeme svoga trajanja proizvedu i do 75 % manje stakleničkih plinova od automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem.

Hrvatska nadmašila razvijenije zemlje u digitalnom učenju

Hrvatska nadmašila razvijenije zemlje u digitalnom učenju

17.01.2020. komentiraj

Centar za europske političke studije (CEPS) istražio je uspješnost europskih zemalja u digitalnom učenju i ustanovio da su Estonija, Nizozemska i Finska napredovale u digitalnom obrazovanju, dok su se Italija i Njemačka našle na začelju ljestvice.

Blagi rast deficita u robnoj razmjeni EU s ostatkom svijeta

Blagi rast deficita u robnoj razmjeni EU s ostatkom svijeta

16.01.2020. komentiraj

Prema svježe objavljenim podacima Eurostata, u prvih je jedanaest mjeseci prošle godine ukupna vrijednost robnog izvoza EU na godišnjoj razini povećana za 3,5%, a uvoza za 3,6%, tako da je deficit robne razmjene povećan s 22,6 milijardi eura u 2018. na 25,8 milijardi eura. Osim toga, u skladu s usporavanjem globalnog rasta i rasta EU u prošloj godini i rastućim trgovinskim protekcionizmom, ostvarene su stope rasta izvoza i uvoza EU bile niže nego u prethodnoj godini, kada su u istom razdoblju iznosile 4,9% i 6,8%.