Poznata mobilna aplikacija za razmjenu sadržaja, WhatsApp, dosegla je ukupnih 250 milijuna korisnika. S obzirom na veličinu smartphone tržišta i publike, ova brojka je doista zadivljujuća ali i indicira na to koliki utjecaj ova aplikacija ima na tržištu.
Ovo stavlja WhatsApp u istu ligu kao i aplikaciju LinkedIn, koja ima više od 225 milijuna članova, i Twitter, koja je skupila 200 milijuna aktivnih korisnika u prosincu - iako vjerojatno postoji mnogo više neaktivnih računa, a dostigao je gotovo veličinu Skypea.
WhatsApp je jedna od niza aplikacija koje omogućuju korisnicima slanje i primanje SMS poruka besplatno na bilo koji uređaj. U osnovi, to je "text-over-IP" tip usluge i možda ne zvuči tako zanimljivo, pošto postoji mnogo aplikacija sličnog tipa koje su započele sa AOLovim Instant Messengerom, te su takve aplikacije koje omogućuju besplatno slanje sadržaja postigle veliku popularnost među publikom.
WhatsApp je iako besplatan za korištenje naplaćivao svoju aplikaciju 99 centi , to jest samo trošak premija bez ikakvih drugih unutar aplikacijskih kupnji ili skrivenih pristojbi. Uz to što je jednostavan i razumljiv, jednostavan za korištenje, i jednokratno se plaća doista je lako za razumjeti zašto je WhatsApp postao toliko popularan. Pokrenuta 2009 godine, aplikacija nudi sve do sada nabrojene usluge i omogućena je za korištenje na svim platformama.
U natjecanju AI Business Hackathon je sudjelovalo gotovo 50 timova, sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki i industrija te organizacija. Trinaest ih se kvalificiralo za finalno predstavljanje svojih ideja, a neki su imali i već gotove proizvode. To su redom timovi: InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji.
Podatkovna znanost i umjetna inteligencija naziv je novog studijskog programa Sveučilišta Algebra – prvog takve vrste u Hrvatskoj. Podatkovna znanost je disciplina s horizontalnim obilježjima i utjecajem na promjene u mnogim industrijama. Zanimanja budućnosti bit će usmjerena na različite oblike integracije informacijskih i podatkovnih sustava u poslovnim okruženjima.
Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se.