Virtualna i proširena stvarnost mogle bi do 2030. godine donijeti porast od 1,4 bilijuna funti svjetskom gospodarstvu

Virtualna i proširena stvarnost mogle bi do 2030. godine donijeti porast od 1,4 bilijuna funti svjetskom gospodarstvu

Foto: DepositPhotos

Virtualna stvarnost (VR) i proširena stvarnost (AR) imaju potencijal donijeti porast od 1,4 bilijuna funti svjetskom gospodarstvu do 2030. godine. To je glavni nalaz ocjene ekonomskog učinka koju su proveli ekonomisti PwC-a UK, a objavljena je u izvješću Seeing is Believing.

Od stvaranja novih potrošačkih iskustava do ubrzavanja razvoja proizvoda i poboljšanja sigurnosti na radnom mjestu, mnoge postojeće i nove nužne upotrebe ovih tehnologija obećavaju poticaj rasta sa sadašnjeg doprinosa BDP-u od 41,9 milijardi funti.

Tehnologije virtualne i proširene stvarnosti koristit će svim sektorima stvaranjem učinkovitijih procesa, unapređenjem usavršavanja te osiguravanjem novih načina suradnje i zajedničkog rada. Tehnologija će imati i značajan pozitivan učinak na sektore zdravstva i maloprodaje.

„Tvrtke, gospodarstvo i društvo upravo su sada u ključnoj fazi usvajanja virtualne i proširene stvarnosti. Tehnologija i hardver konačno sazrijevaju, a VR i AR imaju potencijal pružiti značajan poticaj svjetskom gospodarstvu, ali i poboljšati načine na koji organizacije rade, učiniti procese bržima i učinkovitijima, učinkovitije obrazovati ljude te stvoriti nevjerojatna korisnička iskustva“, pojašnjava Jeremy Dalton, direktor odjela za virtualnu i proširenu stvarnost u PwC-u UK.

U SAD-u će poticaj gospodarstvu iznositi 484,2 milijarde funti do 2030. godine, kao rezultat virtualne i proširene stvarnosti, što predstavlja porast BDP-a od 2,83 %.  Najveća azijska gospodarstva Kine (165,3 milijarde funti) i Japana (129,1 milijardu funti) zabilježit će drugi najveći porast BDP-a od 2,09 %, odnosno 2,00 %.

Europska gospodarstva Finske (7 milijardi funti), Njemačke (93,4 milijarde funti) i Ujedinjene Kraljevine (62,5 milijardi funti) predviđaju najveće povećanje u pogledu postotka BDP-a do 2030. godine, s doprinosom od 2,64 %, 2,46 %, te 2,44 % redom.

Od ove dvije tehnologije, proširena će stvarnost i dalje osiguravati najveće koristi globalnom BDP-u do 2030. godine, čineći 985 milijardi funti od ukupno 1,4 bilijuna funti.

Gledano globalno, učinak virtualne i proširene stvarnosti na zapošljavanje tijekom sljedećeg desetljeća   bit će značajan.

Trenutačno virtualna i proširena stvarnost imaju učinak na manje od milijun radnih mjesta, no to će do 2030. godine narasti na 23 milijuna radnih mjesta, pri čemu će najveći učinak biti u velikim gospodarstvima kao što su Kina, SAD, Ujedinjena Kraljevina, Njemačka.

Izvješće razmatra konkretne slučajeve upotrebe u kojima će virtualna i proširena stvarnost dati poticaj inovacijama i produktivnosti.  Sektor zdravstva dat će poticaj od 316 milijarde funti globalnom BDP-u do 2030. godine kroz korištenje novih tehnologija. Virtualna se stvarnost već koristi kako bi se studentima medicine osigurao veći pristup operacijskim dvoranama i omogućuje konzultantima na različitim lokacijama suradnju na daljinu i diskutiranje o budućim operativnim zahvatima. Korištenje virtualne i proširene stvarnosti u razvoju i usavršavanju osigurat će porast globalnog BDP-a od 265,2 milijarde funti do 2030. godine kroz potporu usavršavanju kad ono nije praktično ili sigurno u realnom svijetu.

Korištenje virtualne i proširene stvarnosti u maloprodajnom i potrošačkom sektoru osigurat će povećanje globalnog BDP-a od 184,2 milijarde funti do 2030. godine. Maloprodaja će moći stvarati nova potrošačka iskustva, od virtualnih garderoba za prodavaonice odjeće do aplikacija proširene stvarnosti koje ljudima omogućuju testiranje kako bi namještaj izgledao u njihovom domu prije kupnje. Ove tehnologije pomoći će i prodavačima bolje razumjeti ponašanje kupaca kroz napredno istraživanje potrošača.

Razvoj proizvoda i usluga osigurat će porast globalnog BDP-a od 123,5 milijardi funti do 2030. godine kroz virtualnu i proširenu stvarnost. Omogućit će organizacijama suradnju i zajednički rad u virtualnom okruženju, što će uštedjeti vrijeme i novac.

„Organizacije kojima je teško uvidjeti kako se virtualna i proširena stvarnost uklapaju u njihovo poslovanje moraju samo pogledati brojne postojeće i nove primjere u istraživanju. Sad je trenutak da razmisle o načinu na koji ove tehnologije mogu unaprijediti uspješnost njihovog poslovanja ili riskiraju zaostajanje. Organizacije moraju gledati dalje od faze razvoja softvera i usredotočiti se na izradu rješenja za konkretne poslovne probleme – virtualna i proširena stvarnost mogu se koristiti za ubrzavanje procesa, poboljšanje sigurnosti, smanjivanje troškova ili otvaranje novih tokova prihoda. Prihvaćanje i pozitivne povratne informacije za rješenja virtualne i proširene stvarnosti uvelike će ovisiti o tome koliko su ugodna i intuitivna za korištenje, pa je stvaranje besprijekornog iskustva ključno. Počnite s malim pilot programom kako biste vidjeli tehnologiju na djelu. Nastavite s prikupljanjem povratnih informacija kako biste usmjerili sljedeći korak, koji može biti daljnje ulaganje ili skretanje u drugom smjeru ili čak potpuno drugi smjer. Nije neuspjeh biti bolje informirani“, ističe Dalton.

Još iz kategorije

Za vjetar u leđa europskom svemirskom programu zemlje članice će morati izdvajati više novca

Za vjetar u leđa europskom svemirskom programu zemlje članice će morati izdvajati više novca

11.12.2019. komentiraj

Europska svemirska agencija (ESA) zatražila je više novca za financiranje zajedničkih projekata istraživanja svemira i taj će zahtjev 22 zemlje članice morati razmotriti pa odlučiti ima li pokrića ili ipak nije dobar trenutak za dodatne milijarde eura ulaganja u svemirski program.

12 EU zemalja odbilo dopustiti uvid u profit i plaćanje poreza velikih tehnoloških kompanija

12 EU zemalja odbilo dopustiti uvid u profit i plaćanje poreza velikih tehnoloških kompanija

11.12.2019. komentiraj

Europska unija još će malo pričekati prije no što će zemlje članice dopustiti uvid u profit i plaćanje poreza velikih tehnoloških kompanija, ali i ne samo tehnoloških. Naime, 12 zemalja odbilo je prijedlog i samim time on ne može proći. Među onima koji su prijedlog odbili je i Hrvatska.

Comping donirao 50.000 kuna za djecu Centra za neurorazvojnu integraciju refleksa

Comping donirao 50.000 kuna za djecu Centra za neurorazvojnu integraciju refleksa

11.12.2019. komentiraj

Uspješna hrvatska ICT tvrtka Comping prodajnom akcijom računala, u sklopu programa „WeCare“, prikupila je 50.000 kuna koje je na svečanoj dodjeli uručila Centru za neurorazvojnu integraciju refleksa. Donacijskom akcijom u rekordnom roku od samo četiri dana prikupljena su ciljana sredstva koje je predsjednik Uprave Compinga, Alojzije Jukić uručio Centru.