Usporavanje rasta robne razmjene EU na početku godine

Danas objavljeni podaci o robnoj razmjeni EU za siječanj pokazuju da je vrijednost izvoza na godišnjoj razini povećana za niskih 2,1%, a uvoza za 3,9. To je dovelo do blagog povećanja robnog deficita s prošlogodišnjih 21,4 milijarde eura na 24,9 milijardi eura, odnosno za približno 16,4%.

S obzirom da se radi samo o prvom mjesecu značajnije je ipak znatnije usporavanje rasta izvoza i uvoza u odnosu na siječanj prošle godine koje ide u prilog očekivanjima o usporavanju robne razmjene u ovoj godini. Naime, na globalnoj razini, a posebno na razini EU, očekuje se daljnje usporavanje potražnje, odnosno BDP-a, koje će utjecati i smanjivanje vrijednosti globalne robne.

Pored toga, na kretanje globalnog izvoza i uvoza trebao bi negativno utjecati i globalni protekcionizam, unatoč pokušaju njegovog smanjivanja kroz bilateralne pregovore u prošloj godini, kao i kretanje cijena energenata, posebice sirove nafte. Cijene energenata, potaknute padom cijene sirove nafte, su već u siječnju značajnije utjecale na usporavanje rasta robne razmjene EU, te je uz pad prosječne cijene sirove nafte od oko 12% na godišnjoj razini došlo do pada vrijednosti uvoza energenata za 11,2% te uvoza za 0,3%. Izvoz i uvoz ostalih glavnih grupa proizvoda je uglavnom povećan, osim izvoza tzv.

Ostalih proizvoda koji imaju tek manji udio u strukturi izvoza, ali uglavnom po nižim stopama od onih u prošloj godini. Promatrano po zemljama, pad izvoza je zabilježen prema tri od deset najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera EU. Najviše prema Turskoj, za 35,1%, pod utjecajem prošlogodišnjeg znatnijeg pada vrijednosti turske valute i smanjivanja vrijednosti turskog uvoza, te prema Južnoj Koreji i Indiji. Uvoz je s druge strane povećan kod svih tih deset partnera, ali uz niske stope rasta kod uvoza iz Rusije i Norveške koje su veliki dobavljači sirove nafte i plina za EU, te je kretanje uvoza iz ovih zemalja u visokoj korelaciji s njihovim cijenama na globalnom tržištu.

Promatrano prema članicama, kod većine je zabilježen rast izvoza i rast uvoza. Izuzetak su zbog pada vrijednosti izvoza bili samo Belgija, Grčka, Malta i Ujedinjeno Kraljevstvo. Hrvatska se istodobno po ostvarenom rast izvoza od samo 4%, prema podacima Eurostata, našla među većinom zemlja koje su umjereno povećale svoj izvoz. Ipak treba napomenuti da se radi samo o jednom mjesecu koji nije dovoljan za preciznije zaključke o stvarnom kretanju robne razmjene.