Ubrzano se krećemo prema praćenju i obradi podataka u realnom vremenu

Ubrzano se krećemo prema praćenju i obradi podataka u realnom vremenu

Foto: DepositPhotos

Globalna povezanost omogućava generiranje i prikupljanje više podataka nego ikad prije, a rast na godišnjoj razini teško je više i pratiti. Ali, IDC u moru svih tih informacija prognozira da će do 2025. skoro 30 posto svih postojećih podataka u „globalnoj datasferi“ biti u realnom vremenu.

Primjerice, u prošloj je godini bila riječ o 15 posto, što znači da će u sljedećih šest godina to biti udvostručeno. Naravno, glavni razlog takve situacije jest zbog komercijalnog dijela tržišta, koje zahtjeva povezanost usluga i proizvoda. Da bi udovoljili tim potrebama, proizvođači će krenuti energičnije u tom smjeru pa omogućiti traženo.

Automatski, s obzirom na toliko povezanih uređaja, normalno je da će se mnogo više podataka generirati i prikupljati u realnom vremenu, konstantno. Samim time, infrastruktura potrebna da bi sve skupa funkcioniralo na pravi način, morat će biti na vrhunskim razinama i to je izazov koji treba nadići.

Također, veliki poticaj situaciji koju IDC prognozira bit će dolazak mobilne mreže pete generacije (5G), s kojim dolazi potpuna revolucija na mobilnom tržištu. Pogurat će to i Internet stvari (IoT), dodatno će se razviti cloud i podaci u realnom vremenu rušit će sve povijesne rekorde.

Konkretnije, do 2025. godine će na globalnoj mreži biti 150 milijardi spojenih uređaja, a količina podataka brojat će 175 zetabajta, čak osam puta više od 23 zetabajta iz 2017. godine. Uz sve ovo, trenutno pet milijardi korisnika ima interakciju s podacima svakog dana, a do 2025. će ih biti šest milijardi, odnosno, oko 75 posto ukupne svjetske populacije.

Umjetna inteligencija i strojno učenje donijet će također porast po pitanju generiranih i prikupljenih podataka jer ćemo do 2025. živjeti u svijetu prepunom senzora, koji će 24 sata dnevno svih sedam dana u tjednu biti u funkciji.

Još iz kategorije

Prosječne plaće Quality Assurance zaposlenika

Prosječne plaće Quality Assurance zaposlenika

20.02.2019. komentiraj

Prosječna plaća za zaposlenike koji rade na osiguranju kvalitete softvera iznosi 8.592,00 kune neto, pokazuje istraživanje tvrtke Lemax provedeno krajem prošle godine godine s ciljem prikupljanja informacija o prosječnim plaćama na pozicijama osiguranja kvalitete (Quality Assurance) te podizanja svijesti o važnosti uloge osiguranja kvalitete softvera. Prosječna neto plaća za middle menadžment iznosi 8.711,00 kuna, za senior menadžment 11,144,00 kuna dok za voditeljske pozicije 11.826,00 kuna.

Umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost samo igrajući igrice

Umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost samo igrajući igrice

19.02.2019. komentiraj

Umjetna inteligencija (UI) od 1997. godine i šahovskih partija s Garijem Kasparovim uspješno pobjeđuje ljude u igrama. Kroz dva desetljeća to se potvrdilo u igrama kao Go ili Dota 2, što je svakako hvalevrijedno no jednostavno nije dovoljno i umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost ako po cijele dane igra igre i uči kako u njima pobijediti ljude.

Do 2023. u upotrebi će biti 8 milijardi glasovnih asistenata

Do 2023. u upotrebi će biti 8 milijardi glasovnih asistenata

19.02.2019. komentiraj

Virtualni asistenti, kojima se u pravilu upravlja glasom, glavni su pokretač tržišta Interneta stvari (IoT) i prema prognozama bi ih se do 2023. godine diljem svijeta trebalo koristiti njih čak osam milijardi, osjetno više od aktualne 2,5 milijarde. To će biti dvostruko više od ukupnih korisnika interneta i imat će vrijednost od oko 80 milijardi američkih dolara.