U šest godina 259 poginulih zbog selfija

U šest godina 259 poginulih zbog selfija

Foto: Ilustracija

Američka Nacionalna medicinska knjižnica provela je istraživanje o relativno novom uzroku pogibija – selfijima. Smrt zbog pokušaja snimanja što atraktivnije fotografije u značajnom je porastu, a znanstvenici su proveli istraživanje kako bi utvrdili najčešće lokacije i načine stradavanja prilikom (samo)fotografiranja.

Za potrebe istraživanja koristili su pretraživače interneta kako uz pomoć vijesti sa svih strana svijeta bi došli do potrebnih informacija o broju, učestalosti i načinu stradavanja prilikom slikanja selfija. Studija je obuhvatila vrijeme značajnijeg rasta popularnosti te vrste fotografija, odnosno od 2011. do 2017. godine.

Statistika je pokazala kako je u tom periodu u svijetu zabilježeno čak 259 smrtnih slučajeva u 137 incidenata. Srednja dob stradalih je malo ispod 23 godine, a češće su stradavali muškarci (72,5%) nego žene (27,5%). Najviše smrti zbog selfija zabilježeno je u Indiji, čak 159. Slijede Rusija sa 16, SAD s 14 te Pakistan s 11 smrtnih slučajeva.

Na listi se našla i Hrvatska u kojoj su zabilježena četiri smrtna slučaja zbog fotografiranja mobilnim uređajima. Od europskih zemalja samo je Turska zabilježila jedan smrtni slučaj više, dok je u Španjolskoj zbog selfija također poginulo četvero ljudi. Slijede Portugal, Italija i Bugarska s po dvije pogibije, dok je po jedan smrtni slučaj zabilježen u Grčkoj, Rumunjskoj i Njemačkoj.

Gledano po dobnim skupinama u najvećoj su opasnosti mladi ljudi. Tako je najviše smrtnih slučajeva, čak 106, i najveći broj nesreća, njih 62, zabilježen kod skupine starosti od 20 do 29 godina starosti. Slijedi skupina od 10 do 19 godina sa 76 smrtnih slučajeva u 52 incidenta. Najmanja je smrtnost onih između 50 i 59 godina, dvije pogibije u dva slučaja, a nešto viša kod osoba između 60 i 69 godina starosti, troje poginulih u tri slučaja.

Najčešći načini smrti prilikom snimanja selfija su utapanje (70 poginulih) i promet (51 poginula osoba). Slijede padovi i požari s po 48 smrtno stradalih te strujni udari u kojima je poginulo 16 osoba. Čak 11 ljudi poginulo je od vatrenog oružja prilikom snimanja selfija, a tu su prednjačile SAD. Znanstvenici su u studiji zabilježili eksponencijalni rast pogibija uspoređujući broj poginulih 2014. i 2015. u usporedbi s brojem iz 2016. i 2017.

Iako smo bili svjesni opasnosti kojima se ljudi izlažu kako bi se pohvalili što boljom fotkom na društvenim mrežama, ovo je prvi put da je o tomu izrađena znanstvena studija. Zahvaljujući činjenici da se netko stručno bavio brojkama incidenata i pogibija, novi propisi u nekim zemljama i gradovima koji uvode "no-selfie" zone sada imaju i znanstveno opravdanje.

Još iz kategorije

Broj odbijenih aplikacija u Play Storeu porastao za 55 posto, suspenzija je više za čak 66 posto

Broj odbijenih aplikacija u Play Storeu porastao za 55 posto, suspenzija je više za čak 66 posto

17.02.2019. komentiraj

Google je na svom Play Storeu postrožio kriterije postavljanja aplikacija u prošloj godini, što se itekako osjetilo jer u odnosu na 2017. je 55 posto više odbijenica developerima. U porastu su i suspenzije aplikacija, na godišnjoj razini za više od 66 posto, što potvrđuje da Google nema milosti prema onima koji se ne pridržavaju sad već podosta rigoroznih pravila.

Modernizacija proizvodnje u Impol-TLM-u

Modernizacija proizvodnje u Impol-TLM-u

17.02.2019. komentiraj

Softverska tvrtka 8Sigma isporučila je Impol-TLM-u, regionalnom lideru u proizvodnji aluminija, napredno softversko rješenje MES (Manufacturing Execution System) što će uvelike doprinijeti modernizaciji i razvoju proizvodnih procesa u ovoj tvrtki koja, osim u Hrvatskoj, posluje u Sloveniji i Srbiji.

I u 2018. godini povećana vrijednost robne razmjene EU

I u 2018. godini povećana vrijednost robne razmjene EU

17.02.2019. komentiraj

Prema danas objavljenim privremenim podacima Eurostata, ukupna vrijednost robne razmjene EU s ostatkom svijeta povećana je u prošloj godini za 5,3%, osjetno manje nego u prethodnoj godini kada je povećana za 8,0%. Pritom je vrijednost robnog izvoza povećana za 4,0%, a uvoza za 6,5%, što je dovelo do negativnog salda te razmjene u visini od 22,6 milijardi eura.