DIGITALNA DRŽAVA

Švicarska raspisala nabavu državnog oblaka do sedam milijardi franaka

Švicarska savezna uprava raspisala je nabavu Swiss Government Clouda vrijednu do sedam milijardi franaka. Sustav će imati javni cloud, javni cloud s pojačanim upravljanjem podacima te privatni cloud u državnim prostorima. Natječaj od 1.117 stranica podijeljen je u pet ugovora, a provedba se dodatno procjenjuje na 319,4 milijuna franaka. Dobavljači prolaze 60-dnevnu predkvalifikaciju, dok se dodjele očekuju u ljeto 2027.

Švicarska raspisala nabavu državnog oblaka do sedam milijardi franaka
Depositphotos / Ilustracija

Švicarska savezna uprava objavila je natječaj vrijedan do sedam milijardi franaka za Swiss Government Cloud, mješoviti sustav javne i privatne infrastrukture. Projekt treba zamijeniti postojeći državni cloud koji se približava kraju životnog ciklusa. Nabava je podijeljena u pet ugovora, a dobavljači će prije ponude proći 60-dnevnu predkvalifikaciju.

Arhitektura ima tri razine. Prva obuhvaća standardne usluge u javnom oblaku, druga uvodi pojačano upravljanje podacima u javnom oblaku, a treća privatni cloud u državnim prostorima. Takva podjela omogućuje da se svako opterećenje smjesti prema osjetljivosti, zakonskim obvezama i potrebi za povećavanje kapacitetam.

Četiri ugovora za prve dvije razine mogu vrijediti najviše po dvije milijarde franaka, dok privatna komponenta ima gornju granicu od tri milijarde. Iznosi su maksimalni okviri, a ne zajamčena potrošnja. Trošak implementacije nije uključen; država ga zasebno procjenjuje na 319,4 milijuna franaka.

Natječaj ima 1.117 stranica i zahtijeva detaljne odgovore o sigurnosti, lokaciji podataka, interoperabilnosti, upravljanju ključevima i izlasku iz usluge. Opseg dokumentacije odražava pokušaj da se komercijalna fleksibilnost javnog clouda spoji s državnom odgovornošću. Previše uvjeta ipak može ograničiti konkurenciju na nekoliko velikih ponuđača.

Švicarska je nakon ranije nabave bila kritizirana zbog ugovora s velikim stranim pružateljima, među njima Microsoftom, IBM-om i Alibabom. Kasnija pravila dala su veću prednost platformama temeljenima na otvorenom kodu. Novi postupak zato testira može li digitalna suverenost biti ugovorno mjerljiva, a ne samo politička izjava.

Suverenost ne znači nužno da sav sklopovlje i softver moraju biti domaći. Ključna pitanja su tko upravlja administratorskim pristupom, gdje se čuvaju ključevi, može li strani sud tražiti podatke i može li država premjestiti aplikaciju bez nerazmjernog troška. Svaka razina mora imati jasnu klasifikaciju podataka i odgovornost vlasnika usluge.

Podjela na više ugovora smanjuje rizik jednoga dobavljača, ali povećava integracijski posao. Identiteti, mreže, zapisi, sigurnosne politike i financijsko upravljanje moraju raditi kroz različite platforme. Bez zajedničkih standarda država može dobiti pet tehnički ispravnih ugovora koji zajedno stvaraju složen i skup sustav.

Budući ponuđači trebaju dokazati i ekonomiku. Maksimalna vrijednost od sedam milijardi franaka mora se vezati uz potrošnju, kapacitet, migracije i razine usluge. Usluge u javnom oblaku lako stvaraju neplanirani trošak kroz prijenos podataka, rezervirani kapacitet i neiskorištene resurse, pa će FinOps kontrole biti jednako važne kao tehnička arhitektura.

Pojedinačni ugovori trebali bi biti dodijeljeni u ljeto 2027. Do tada slijede predkvalifikacija, pitanja ponuditelja i provjera sposobnosti. Najvažniji dokaz kvalitete bit će koliko natječaj omogućuje domaćim i europskim ponuđačima stvarno sudjelovanje, uz očuvanje konkurencije i jasnu mogućnost izlaska iz svake usluge u oblaku.