Švicarska savezna uprava objavila je natječaj vrijedan do sedam milijardi franaka za Swiss Government Cloud, mješoviti sustav javne i privatne infrastrukture. Projekt treba zamijeniti postojeći državni cloud koji se približava kraju životnog ciklusa. Nabava je podijeljena u pet ugovora, a dobavljači će prije ponude proći 60-dnevnu predkvalifikaciju.
Arhitektura ima tri razine. Prva obuhvaća standardne usluge u javnom oblaku, druga uvodi pojačano upravljanje podacima u javnom oblaku, a treća privatni cloud u državnim prostorima. Takva podjela omogućuje da se svako opterećenje smjesti prema osjetljivosti, zakonskim obvezama i potrebi za povećavanje kapacitetam.
Četiri ugovora za prve dvije razine mogu vrijediti najviše po dvije milijarde franaka, dok privatna komponenta ima gornju granicu od tri milijarde. Iznosi su maksimalni okviri, a ne zajamčena potrošnja. Trošak implementacije nije uključen; država ga zasebno procjenjuje na 319,4 milijuna franaka.
Natječaj ima 1.117 stranica i zahtijeva detaljne odgovore o sigurnosti, lokaciji podataka, interoperabilnosti, upravljanju ključevima i izlasku iz usluge. Opseg dokumentacije odražava pokušaj da se komercijalna fleksibilnost javnog clouda spoji s državnom odgovornošću. Previše uvjeta ipak može ograničiti konkurenciju na nekoliko velikih ponuđača.
Švicarska je nakon ranije nabave bila kritizirana zbog ugovora s velikim stranim pružateljima, među njima Microsoftom, IBM-om i Alibabom. Kasnija pravila dala su veću prednost platformama temeljenima na otvorenom kodu. Novi postupak zato testira može li digitalna suverenost biti ugovorno mjerljiva, a ne samo politička izjava.
Suverenost ne znači nužno da sav sklopovlje i softver moraju biti domaći. Ključna pitanja su tko upravlja administratorskim pristupom, gdje se čuvaju ključevi, može li strani sud tražiti podatke i može li država premjestiti aplikaciju bez nerazmjernog troška. Svaka razina mora imati jasnu klasifikaciju podataka i odgovornost vlasnika usluge.
Podjela na više ugovora smanjuje rizik jednoga dobavljača, ali povećava integracijski posao. Identiteti, mreže, zapisi, sigurnosne politike i financijsko upravljanje moraju raditi kroz različite platforme. Bez zajedničkih standarda država može dobiti pet tehnički ispravnih ugovora koji zajedno stvaraju složen i skup sustav.
Budući ponuđači trebaju dokazati i ekonomiku. Maksimalna vrijednost od sedam milijardi franaka mora se vezati uz potrošnju, kapacitet, migracije i razine usluge. Usluge u javnom oblaku lako stvaraju neplanirani trošak kroz prijenos podataka, rezervirani kapacitet i neiskorištene resurse, pa će FinOps kontrole biti jednako važne kao tehnička arhitektura.
Pojedinačni ugovori trebali bi biti dodijeljeni u ljeto 2027. Do tada slijede predkvalifikacija, pitanja ponuditelja i provjera sposobnosti. Najvažniji dokaz kvalitete bit će koliko natječaj omogućuje domaćim i europskim ponuđačima stvarno sudjelovanje, uz očuvanje konkurencije i jasnu mogućnost izlaska iz svake usluge u oblaku.