Što developeri zapravo rade i što ih najviše živcira?

Što developeri zapravo rade i što ih najviše živcira?
DepositPhotos

Posao kao što je onaj kojeg obavljaju developeri, programeri ili koderi djeluje objašnjiv sam po sebi, no činjenica je da on uz sebe nosi podosta obaveza koje se ne tiču toliko njegova opisa. I zbog toga su podosta nezadovoljni.

Naime, često se pojavljuju neočekivani zahtjevi pa sami razvoj softvera ili pisanje koda pada, prema njhovom mišljenju, prenisko na listi prioriteta. Konkretnije, prema istraživanju koje je napravio Retool, a u njemu je sudjelovalo 600 inženjera, pokazalo se da oni svega desetak sati tjedno potroše na "detaljan posao", koji im stoji u opisu zanimanja.

Samim time, oko 30 sati "otpadne" na zadatke koji ih se u teoriji ne bi trebali ticati, no u praksi su sastavni dio njihove poslovne svakodnevice. Primjerice, juniori i seniori voljeli bi da "pisanje" testova i njihovo "ručno" testiranje bude nešto na što će trošiti manje vremena od onoga koje trenutno troše.

Zanimljivo je da u cijeloj toj priči juniori imaju oko 20 posto više vremena u prosjeku od seniora jer se ne moraju zamarati "administrativnim stvarima". One podrazumijevaju procese zapošljavanja, odnosno, traženje i provjeru (potencijalnih) kandidata koji bi mogli doći na određeno radno mjesto. Tako nešto troši podosta vremena i inženjeri su stava da to ne bi trebali raditi. Naravno, u teoriji i ne bi, to je posao drugih. Ali, praksa je drugačija...

Osim tih detalja, developeri ne vole sinkronizirnaje baza podataka i spore SQL upite. Ali, zato vole "open source" i njih 80 posto ga koristi u poslu, što znači da ga bar jednom mjesečno "povlače" u svoj posao. Na tjednoj bazi to čini njih čak 50 posto.

Također, njih 44 posto koristi do 50 linija otprije napisanog koda tjedno u svom poslu, njih 33 posto između 50 i stotinu linija, a njih 13 posto 100 do 500 linija. Tako nešto je potreba s obzirom da se svom istinskom poslu mogu posvetiti svega desetak sati tjedno.