Što briga radi našim mozgovima

Poduzetnike se može voljeti ili mrziti, ali nijedan od njih nije glup i to se ne može nikako reći za njih. Jasno, svaki je činio i čini pogreške, ali većina njih nauči iz tih grešaka te se nadograđuje. No, ono što se za poduzetnike može reći jest da si ne mogu dopustiti gubljenje vremena i da su skloniji manje brinuti od prosječne osobe.

Jer, što se više brine, to postoji veći strah da se nešto promijeni. Briga znači i bijeg od rizika, a poduzetnici si ne mogu dopustiti ne riskirati, ne pokušati nešto novo, inovativno, drugačije... A sve to što ih krasi potvrdila je i studija s Princetona, kojom se naglašava da briga donosi cijeli niz negativnosti. A ljudi najčešće brinu da će doživjeti neuspjeh, da nikad neće imati dovoljno novca, da će ih netko označiti kao prevarante, da nisu dovoljno dobri ili sposobni, da se neće znati nositi s poslovnim rastom.

Nije to sve, kad je osoba preokupirana financijskim brigama, u prosjeku joj se IQ spusti za 13 bodova. To je identično kao da se ne spava cijelu noć, što dovoljno govori koliki utjecaj na mozak ima briga. Od njih jednostavno prestane raditi punim kapacitetom. To se događa jer hormoni koji su povezani s brigom, odnosno stresom, vežu se s oštećenjem koje dovodi do smanjenja mase našeg mozga. Također, ljudi s najvišim razinama kortizola, "stres hormona", pate u najvećem dijelu od gubitka pamćenja.

Najgore od svega jest to što se 85 posto stvari zbog kojih brinemo nikad ne ostvare, tako da zapravo ostaje samo briga. Stoga, ili treba znati kako se nositi s brigama i stresom ili jednostavno učiniti u glavi sklop koji ne dopušta brigu i učini da se kao osobe brinemo isključivo za ono što se stvarno dogodilo ili događa.

Zato, najbolje je opustiti se i razmišljati pozitivno, o uspjehu, a ne o tome što bi mu moglo naštetiti... Jer, to na kraju ni nema smisla, posebno jer šteti zdravlju.