Solarni paneli u budućnosti bi mogli i hladiti naše domove

Solarni paneli u budućnosti bi mogli i hladiti naše domove

Foto: DepositPhotos

Solarne ploče na krovovima kuća oduvijek poistovjećujemo s grijanjem prostorija i(li) vode, ali energija koju prikupljaju, solarne ploče mogu pretvoriti i u hlađenje. U ljetnim mjesecima to je savršeno, a ujedno dodatno opravdavaju postojanje solarnih ploča pa se uloženo u njih dodatno isplati.

A tako nešto treba zahvaliti znanstvenicima koji su svoj rad objavili u Jouleu. Uspjeli su postići da ploče kombiniraju dvije tehnologije dok crpe energiju sunca. Također, treba znati i da je sve ovo još uvijek samo prototip pa će proći određeno vrijeme prije nego tehnologija postane komercijalno uporabljiva.

Što se detalja tiče, poznatiji su oni koji kažu da se prikupljene sunčeve zrake pretvaraju u energiju. Ali, postoji i obrnuti proces nazvan radiativno hlađenje, koje se zbiva u trenucima dok se toplina vraća natrag u svemir. Svi objekti gube toplinu prilikom infracrvene radijacije, a dijelovi infracrvenih valova "pobjegnu" u svemir umjesto da se vraćaju natrag k nama. To znači da materijali koji emitiraju te valove postaju hladniji od temperature zraka koji ih okružuje. To je razlog zašto se u prirodi stvara mraz iako nije zima.

U budućnosti bi se na identičan način trebale hladiti zgrade, kuće, razni objekti... bez da se pritom zagađuje okoliš kao u slučaju korištenja klima uređaja. Ali, daleko je tako nešto, znanstvenici su tek uspjeli načiniti uređaj koji na svom vrhu ima solarne ploče, a na dnu je sustav za hlađenje, do kojeg dolazi zahvaljujući pločama na vrhu.

Zasad gornji dio panela tog uređaja može dosegnuti oko šest stupnjeva Celzijevih, ali zato ohlađeni dio jest na oko 48 stupnjeva Celzijevih ispod nule. Dakle, stručnjaci su na dobrom putu da se ova tehnologija implementira u svakodnevicu i kad se to dogodi, ove posebne solarne ploče bit će prekretnica, ne samo u tehnološkom i praktičnom smislu, već i za okoliš.

Još iz kategorije

Prosječne plaće Quality Assurance zaposlenika

Prosječne plaće Quality Assurance zaposlenika

20.02.2019. komentiraj

Prosječna plaća za zaposlenike koji rade na osiguranju kvalitete softvera iznosi 8.592,00 kune neto, pokazuje istraživanje tvrtke Lemax provedeno krajem prošle godine godine s ciljem prikupljanja informacija o prosječnim plaćama na pozicijama osiguranja kvalitete (Quality Assurance) te podizanja svijesti o važnosti uloge osiguranja kvalitete softvera. Prosječna neto plaća za middle menadžment iznosi 8.711,00 kuna, za senior menadžment 11,144,00 kuna dok za voditeljske pozicije 11.826,00 kuna.

Umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost samo igrajući igrice

Umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost samo igrajući igrice

19.02.2019. komentiraj

Umjetna inteligencija (UI) od 1997. godine i šahovskih partija s Garijem Kasparovim uspješno pobjeđuje ljude u igrama. Kroz dva desetljeća to se potvrdilo u igrama kao Go ili Dota 2, što je svakako hvalevrijedno no jednostavno nije dovoljno i umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost ako po cijele dane igra igre i uči kako u njima pobijediti ljude.

Do 2023. u upotrebi će biti 8 milijardi glasovnih asistenata

Do 2023. u upotrebi će biti 8 milijardi glasovnih asistenata

19.02.2019. komentiraj

Virtualni asistenti, kojima se u pravilu upravlja glasom, glavni su pokretač tržišta Interneta stvari (IoT) i prema prognozama bi ih se do 2023. godine diljem svijeta trebalo koristiti njih čak osam milijardi, osjetno više od aktualne 2,5 milijarde. To će biti dvostruko više od ukupnih korisnika interneta i imat će vrijednost od oko 80 milijardi američkih dolara.