Prosječna šteta od prijevara u Hrvatskoj veća od milijun kuna

Udruga ACFE (Association of Certified Fraud Examiners) odnosno njen hrvatski ogranak, predstavio je rezultate istraživanja koje bi trebalo pokazati stanje i percepciju o prijevarama u organizacijama koje djeluju u Hrvatskoj. Ovo je prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj, a podržao ga je i SAS, vodeća američka tvrtka u području podatkovnih znanosti te Comping koji se bavi implementacijom anti-fraud IT rješenja koja analizirajući podatke, otkrivaju potencijalne prijevare i 'rupe u sustavu'.  Rezultati su predstavljeni na hibridnom događanju znakovito nazvanom - „Kako krademo“.

Compingov anti-fraud stručnjak Matija Jurin moderirao je panel u sklopu kojeg su financijski, forenzički i IT stručnjaci iznijeli stavove vezane uz rezultate istraživanja.  Na panelu su uz Matiju sudjelovali Marko Rakar, IT stručnjak i tajnik ACFE-a, Ivan Kovačević, predsjednik ACFE-a, Ivana Rapić, potpredsjednica ACFE-a i Grozdana Marić, Head of CEMEA Fraud & Security Intelligence u SAS-u. Panelisti su se složili da su rezultati u određenim segmentima očekivani i slični globalnima, ali postoje i određene razlike koje će biti potrebno preispitati iz svih perspektiva kako bi pronašli uzrok i mjere prevencije.

„Jedan od rezultata kaže da je u čak u 80 prijevara počinitelj bio interni zaposlenik što je šokantan podatak. Čak 50 prijevara imalo je za posljedicu štetu za organizaciju veću od milijun kuna i radilo se o prijevarama koje su trajale 18-36 mjeseci. Ovo je dokaz izostanka čak i najosnovnijih anti-fraud procesa, što otkriva veliki potencijal za budućnost. Vjerujem da će organizacije u budućnosti prepoznati važnost implementacije anti-fraud procesa te tehnologija kao što su softverska rješenja za automatsku detekciju prijevara i provođenje trijaže i istraga koji omogućuju i do 12 puta kraće vrijeme potrebno za neke aktivnosti koje provode istražitelji u svome svakodnevnom poslu“ istaknuo je Matija Jurin.

U budućnosti možemo očekivati značajno više slučajeva iz privatnog u odnosu na javni sektor prvenstveno jer su privatne organizacije u većoj mjeri implementirale barem neke dimenzije detekcije i prevencije, dok su rijetke javne organizacije koje su krenule s implementacijom anti-fraud procesa. Također, možemo očekivati i značajno veći udio krivotvorenih fizičkih i elektroničkih dokumenata koje su koristili počinitelji u odnosu na ostatak svijeta. Jedan od uzroka je niska razina povezanosti raznih baza podataka što i dalje u Hrvatskoj iziskuje potrebu za podnošenjem razne dokumentacije prilikom obrade zahtjeva. Krivotvorena dokumentacija je najslabija točka počinitelja i velika prilika da istražitelji dokažu prijevaru ako se u procesu trijaže preuzmu najsumnjiviji slučajevi u kojima se s malo resursa može otkriti krivotvoreni dokument.

Možda i najveće iznenađenje trenutnih rezultata ovog istraživanja jesu sami iznosi šteta koje su ispitanici naveli. Naime, gotovo polovica ispitanika navela je štetu od više od milijun kuna, dok je čak 24 ispitanika navelo štetu iznad 5 milijuna kuna. „Za tržište ove veličine to je zaista ozbiljno te dodatno naglašava važnost makar i osnovnih anti-fraud kontrola u organizacijama. Također, jasna poruka s vrha, bilo da se radi o privatnom ili javnom sektoru neophodna je kako bi se usadila kultura nulte tolerancije prema korupciji i prevarama općenito, a to istim korakom trebaju slijediti i institucije koje isto procesuiraju. Jedino tako možemo stvoriti klimu sigurnosti za investitore te napokon uvesti Hrvatsku u 21. stoljeće“, zaključio je Ivan Kovačević.