Tržište rješenja za "kvantno sigurnu" enkripciju raste brzinom od 35% godišnje. U zadnja dva dana, veliki cloud provideri lansirali su nove PQC module koji omogućuju tvrtkama zaštitu podataka u tranzitu koristeći nove algoritme otporne na kvantne napade.
Iako kvantna računala opće namjene još nisu došla do razine na kojoj bi mogla rutinski probijati današnju široko korištenu enkripciju, tema Quantum Readiness u 2026. više nije akademska rasprava za laboratorije, nego vrlo konkretan prioritet za sigurnosne timove, uprave i regulirane sektore. Važno je pritom biti potpuno precizan: nije ENISA ta koja je u travnju 2026. izravno naredila kritičnoj infrastrukturi da do kraja godine preda migracijske planove, ali je Europska komisija još u lipnju 2025. objavila koordinirani europski plan prijelaza na post-kvantnu kriptografiju prema kojem bi sve države članice trebale početi tranziciju do kraja 2026., dok bi zaštita kritične infrastrukture trebala prijeći na PQC što je prije moguće, a najkasnije do kraja 2030. godine. Paralelno s time, NIST je još u kolovozu 2024. finalizirao prve ključne PQC standarde i izričito poručio organizacijama da s prijelazom krenu odmah. Drugim riječima, regulatorni i standardizacijski signal već je dan: vrijeme pripreme više se ne mjeri u desetljećima, nego u aktualnim investicijskim ciklusima.
Razlog za tu hitnost sažet je u strategiji “Harvest Now, Decrypt Later”. Napadač ne mora danas imati kvantno računalo dovoljno snažno da probije šifriranje; dovoljno je da sada presretne i pohrani osjetljive podatke koje planira dešifrirati kasnije, kada kvantne mogućnosti postanu dovoljno zrele. Google Research je 31. ožujka 2026. dodatno pojačao taj osjećaj hitnosti objavom da bi buduća kvantna računala mogla probijati eliptičku kriptografiju s manje kubita i operacija nego što se ranije procjenjivalo, dok je Cloudflare samo nekoliko dana poslije ubrzao vlastiti plan i cilj punog post-kvantnog osiguranja pomaknuo na 2029. godinu upravo zato što procjenjuje da se vremenski horizont prijetnje skraćuje. To ne znači da sutra prestaje vrijediti svaka današnja kriptografija, ali znači da više nije racionalno čekati “Q-Day” kao jedan nagli povijesni događaj. Prava promjena već traje: organizacije moraju štititi podatke čija vrijednost i povjerljivost nadživljavaju današnji hardver.
Pritom treba izbjeći i jednu čestu tehničku pogrešku. Kvantna prijetnja ne pogađa sve algoritme jednako. Najizravnije su izloženi današnji javnoključni sustavi poput RSA i eliptičke kriptografije, koji se koriste u certifikatima, digitalnim potpisima, razmjeni ključeva, TLS-u, VPN-ovima, SSH-u i brojnim drugim temeljima modernih IT sustava. Kod simetrične kriptografije, poput AES-a, problem nije istog reda veličine; ondje se uglavnom govori o potrebi za jačim parametrima i duljim ključevima, a ne o istom tipu sloma kakav prijeti RSA-u i ECC-u. Zato je u središtu tranzicije post-kvantna kriptografija za razmjenu ključeva i digitalne potpise, a ne neka apstraktna zamjena “svake enkripcije svime novim”. NIST-ov projekt migracije na PQC upravo zato naglašava identifikaciju kvantno ranjivih standarda i prelazak na nove, standardizirane alternative poput ML-KEM-a i ML-DSA-e.
U praksi to otvara mnogo šire pitanje od same nabave novog kriptografskog modula. Ključni pojam postaje kriptografska agilnost, odnosno sposobnost sustava da zamijeni ili prilagodi algoritme, protokole, ključeve i implementacije bez prekida rada i bez rušenja cijele arhitekture. NIST ju je u 2025. definirao upravo kao skup sposobnosti potrebnih da se kriptografski algoritmi mijenjaju i prilagođavaju bez prekida tijeka rada sustava. To je razlog zašto mnoge organizacije tek sada otkrivaju koliko su im poslovne aplikacije, naslijeđeni ERP sustavi, HSM infrastruktura, certifikacijski lanci, uređaji na terenu i interni softver “tvrdo kodirani” na stare algoritme. Problem, dakle, nije samo izbor nove matematike, nego inventura svega što tu matematiku koristi. U toj točki raste vrijednost alata koji mogu mapirati gdje se uopće koriste certifikati, potpisi, TLS veze, VPN-ovi, repozitoriji ključeva i arhivirani povjerljivi podaci.
Tržište zato ubrzano prelazi iz faze teorije u fazu implementacije. AWS KMS već podržava hibridni post-kvantni TLS i ML-DSA potpise, dok Google Cloud KMS nudi quantum-safe mehanizme za razmjenu ključeva i podršku za PQC potpisne algoritme. Juniper Research procjenjuje da će ulaganja u tržište post-kvantne kriptografije porasti s 1,2 milijarde dolara u 2026. na 13,3 milijarde do 2035., što pokazuje da se ovdje više ne radi o uskom istraživačkom segmentu, nego o novoj sigurnosnoj kategoriji koja ulazi u glavne IT i cloud budžete. Za hrvatske organizacije, osobito u državnoj upravi, financijama, zdravstvu, energetici i telekomima, prvi logičan korak nije panična migracija svega odjednom, nego precizna inventura kriptografskih resursa i identifikacija podataka koji moraju ostati tajni desetljećima. Kvantna spremnost zato nije luksuz ni tehnološki trend, nego osiguranje dugovječnosti podataka, operativne otpornosti i digitalnog suvereniteta u vremenu kada se mijenjaju same matematičke pretpostavke povjerenja u digitalni svijet.
Samsung je objavio da je počeo isporučivati uzorke prve industrijske 12-slojne HBM4E memorije velikim globalnim kupcima. Nakon prve masovne proizvodnje i komercijalne isporuke HBM4 memorije ranije ove godine, Samsung sada proširuje svoju HBM razvojnu mapu uvođenjem HBM4E uzoraka.
Logika je jednostavna. Uz novi Zabin certifikat nema izravne kupnje kriptovaluta, otvaranja digitalnih novčanika ni samostalnog upravljanja privatnim ključevima. Svi koji žele ulagati u kriptoimovinu na ovaj način - indirektno, jednostavnije i sigurnije - mogu to učiniti upisom certifikata u bilo kojoj Zabinoj poslovnici diljem Hrvatske, koristeći postojeće investicijske usluge Zagrebačke banke.
Promjene su vidljive i kod početnih radnih mjesta. Analiza 2,4 milijuna oglasa za početne pozicije u SAD-u pokazala je da poslovi najizloženiji utjecaju umjetne inteligencije sve češće zahtijevaju vještine poput vodstva, kreativnosti i rada s ljudima.
