Novo istraživanje Juniper Researcha pokazuje da će potrošnja nefinancijskih tvrtki na sustave Know Your Customer (KYC) i Know Your Business (KYB) do 2030. globalno dosegnuti 22,5 milijardi dolara. Ovaj rast, u odnosu na 10,9 milijardi dolara u 2026., predstavlja rast koji je tri puta brži od potrošnje u financijskim uslugama.
Izvješće ističe pooštravanje regulative i potražnju za alatima za trajno praćenje tijekom cijelog životnog ciklusa kao ključne pokretače potrošnje na KYC/KYB sustave trećih strana u nefinancijskim industrijama. „Iako financijske usluge predstavljaju najveći udio globalne potrošnje na KYC/KYB sustave, nefinancijski sektori brže usvajaju provjeru identiteta. To je potaknuto rastućim identitetskim prijevarama i regulatornim pritiskom, što provjeru gura prema kontinuiranom upravljanju rizikom”, objasnio je Shane O’Sullivan, istraživački analitičar u Juniper Researchu.
Najnovija analiza Juniper Researcha pokazala je da je e-trgovina najbrže rastući sektor prema potrošnji na KYC/KYB, uz rast od više od 150 posto globalno između 2026. i 2030. Kako se regulativa pooštrava, a e-trgovina razvija, ulaganja će se premještati s provjere prodavatelja prema kontinuiranom praćenju i kontrolama Know Your Agent (KYA). KYC značajke temeljene na umjetnoj inteligenciji i modeli za sprječavanje prijevara, koje pokreću AI agenti, postaju sve važniji. AI agenti ubrzavaju automatizaciju i razmjere prijevarnih aktivnosti, pokrećući sheme poput testiranja vjerodajnica i preuzimanja računa. To prisiljava organizacije da bolje identificiraju stvarne korisnike kako bi smanjile trenje u korisničkom iskustvu.
„Kako se platforme šire izvan okvira ljudskog nadzora, agentna umjetna inteligencija postaje važan sloj za KYC/KYB, omogućujući kontinuirano praćenje u velikim ekosustavima agenata. U konačnici, organizacije koje se ne prilagode suočavaju se sa sve većim prazninama u usklađenosti i izloženošću koordiniranim aktivnostima zlonamjernih aktera”, zaključio je O’Sullivan.
Vidljivo je da regulatorni okvir pokazuje da se KYC i KYB ubrzano šire izvan klasičnog bankarstva, jer je Vijeće EU u svibnju 2024. usvojilo novi paket pravila protiv pranja novca koji prvi put iscrpno harmonizira AML pravila u cijeloj Uniji i proširuje obveze dubinske provjere na nove obveznike, uključujući veći dio kripto-sektora, trgovce luksuznom robom te nogometne klubove i agente. Istim je paketom uspostavljena AMLA, nova europska agencija sa sjedištem u Frankfurtu, koja pravno postoji od 26. lipnja 2024. Od 1. siječnja 2026. zadaće EU-a na razini AML/CFT-a prešle su s EBA-e na AMLA-u, koja sada razvija i provodi zajednička pravila te koordinira rad nacionalnih financijsko-obavještajnih jedinica.
U e-trgovini je taj pomak posebno vidljiv kroz Akt o digitalnim uslugama, koji online tržištima nalaže da prije početka prodaje osiguraju da prodavatelji dostave provjerene podatke o identitetu te da korisnici mogu lako utvrditi tko stoji iza prodaje. Europska komisija dodatno ističe da DSA obvezuje internetska tržišta na poboljšanje sljedivosti trgovaca i na brže postupanje protiv ilegalne robe, što KYB pretvara u operativni zahtjev platformskog poslovanja.
U Ujedinjenoj Kraljevini je Companies House od 18. studenoga 2025. učinio provjeru identiteta obveznim dijelom osnivanja društva i imenovanja novih direktora i osoba sa značajnom kontrolom, uz 12-mjesečni prijelaz za postojeće osobe u registru. Isti plan predviđa da od najranije studenoga 2026. provjera identiteta postane obvezan dio podnošenja dokumenata, a da do kraja 2026. počne i snažnija provjera podataka kroz razmjenu između javnog i privatnog sektora. FATF već dulje zagovara fleksibilan, na riziku utemeljen pristup uporabi digitalnog identiteta za dubinsku provjeru te naglašava da regulirani subjekti moraju razumjeti razine pouzdanosti identitetskih sustava i povezane rizike.
To sugerira da rast tržišta više neće ovisiti samo o tome može li organizacija jednom potvrditi korisnika ili tvrtku, nego o tome može li pouzdano pratiti promjene vlasništva, ponašanja, zastupnika i rizičnih obrazaca kroz cijeli odnos. Zato će sektori poput e-trgovine, digitalnih platformi, registracije poslovnih subjekata i kripta sve više tražiti kombinaciju automatizirane provjere, kontinuiranog nadzora i kvalitetnih izvora identitetskih podataka, jer se upravo na tom spoju sada susreću regulativa, operativna učinkovitost i borba protiv prijevara.