Pirati u napadu na Bandića

Pirati u napadu na Bandića

Foto: foto

Povodom izgradnje bežične Wi-Fi mreže u gradu Zagrebu i namjere gradonačelnika Milana Bandića da omogući besplatno surfanje koje je već izazvalo javne kontraverze svojim se priopćenjem javila i Piratska stranka koja traži korjenite promjene projekta.

Podsjetimo ovaj projekt je već izazvao velike kontraverze jer se na objavljeni javni natječaj javio Ericsson koji se nakon toga i žalio kad je izgubio, no njegova je žalba na Državnoj komisiji za javne nabavke odbijena uz obrazloženje da nije izjavljena na vrijeme.

Piratska stranka upozorava kako je Bandićeva nakana jeftino politikantstvo, na neopravdanu tehnološku pristranost, te nemoralnu i nepravičnu izbornu utakmicu Milana Bandića i njegove stručne službe objavom netransparentnog i sumnjivog natječaja pod nazivom "Projekt javnog Wi-Fi MAN sustava Grada Zagreba zbog kako tvrde neskromnih početnih milijuna kuna bez PDV-a, te dodatno predviđenih 50-ak milijuna HRK u slijedećih nekoliko godina.

„Grad je u ovom natječaju odlučio manipulirati tržišnom utakmicom i oduzeti mogućnost izravnog natjecanja mnogim tvrtkama koje imaju slična pa moguće bolja i praktičnija tehnološka rješenja, te jednako tako kompetentne i iskusne stručnjake iz područja bežičnih mreža koji rade sa drugim tehnologijama ništa manje vrijednima od recimo Mesh tehnologije proizvođača kao što je Cisco koji je moguće predmet natječaja. Smatramo da u ovom slučaju uz nejasnu i nepotpunu natječajnu dokumentaciju postoje opravdane sumnje u moguću pojavu korupcije, nepotizma, klijentelizma i ostalih bolesti našeg društva“, tvrde u Piratskoj stranci.

Pirati se pitaju na temelju čega je Grad odlučio biti tehnološki pristran i tražiti takve tehnološke uvjete u natječaju bez jasne pozadine, bez jasno definiranih ciljeva i obrazloženja Idejnog rješenja, te nepotpunim informacija što se očituje iz brojnih naknadnih objašnjenja natječajne dokumentacije i odgovora na pitanja koja su Stručnoj službi pristigla u elektronski sandučić.

Stoga iz stranke traže poništenje natječaja, javnu raspravu o ovoj ideji, ali i objavu podataka gdje Grad ima svoju optičku mrežu, uključivanje i drugih tehnologija u projekt kao što su - senzorske mreže za nadzor struktura javnih zgrada i mostova (naprezanje, pucanje...), praćenje vodostaja rijeke Save i slično, mobility rješenja za prikaz video i foto podataka iz javnog gradskog prijevoza u realnom vremenu na centralnoj nadzornoj lokaciji (ZET, policija),postojeći video nadzor i proširenje projekta koji bi koristio zajedničku infrastrukturu i tehnološku platformu, umjesto da je sustav za sebe koji građane košta duplo za isti posao i infrastrukturu.

Pirati zaključuju da mreža treba biti multifunkcionalna obzirom na predviđeni budžet, i kao rješenje skup različitih tehnologija obzirom da niti jedan proizvođač tehnološki ne pokriva sve razvojne elemente koje predlažu.

Još iz kategorije

U Beču do kraja 2020. tisuću e-punionica

U Beču do kraja 2020. tisuću e-punionica

17.01.2020. komentiraj

Bečko energetsko poduzeće „Wien Energie“ kontinuirano razvija gradsku infrastrukturu za punjenje električnih automobila. Postavljanje e-punionica i prelazak na električnu mobilnost ključni su za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Naime, automobili koji se pune „zelenom“ električnom energijom za vrijeme svoga trajanja proizvedu i do 75 % manje stakleničkih plinova od automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem.

Hrvatska nadmašila razvijenije zemlje u digitalnom učenju

Hrvatska nadmašila razvijenije zemlje u digitalnom učenju

17.01.2020. komentiraj

Centar za europske političke studije (CEPS) istražio je uspješnost europskih zemalja u digitalnom učenju i ustanovio da su Estonija, Nizozemska i Finska napredovale u digitalnom obrazovanju, dok su se Italija i Njemačka našle na začelju ljestvice.

Blagi rast deficita u robnoj razmjeni EU s ostatkom svijeta

Blagi rast deficita u robnoj razmjeni EU s ostatkom svijeta

16.01.2020. komentiraj

Prema svježe objavljenim podacima Eurostata, u prvih je jedanaest mjeseci prošle godine ukupna vrijednost robnog izvoza EU na godišnjoj razini povećana za 3,5%, a uvoza za 3,6%, tako da je deficit robne razmjene povećan s 22,6 milijardi eura u 2018. na 25,8 milijardi eura. Osim toga, u skladu s usporavanjem globalnog rasta i rasta EU u prošloj godini i rastućim trgovinskim protekcionizmom, ostvarene su stope rasta izvoza i uvoza EU bile niže nego u prethodnoj godini, kada su u istom razdoblju iznosile 4,9% i 6,8%.