Pirati u napadu na Bandića

Pirati u napadu na Bandića

Foto: foto

Povodom izgradnje bežične Wi-Fi mreže u gradu Zagrebu i namjere gradonačelnika Milana Bandića da omogući besplatno surfanje koje je već izazvalo javne kontraverze svojim se priopćenjem javila i Piratska stranka koja traži korjenite promjene projekta.

Podsjetimo ovaj projekt je već izazvao velike kontraverze jer se na objavljeni javni natječaj javio Ericsson koji se nakon toga i žalio kad je izgubio, no njegova je žalba na Državnoj komisiji za javne nabavke odbijena uz obrazloženje da nije izjavljena na vrijeme.

Piratska stranka upozorava kako je Bandićeva nakana jeftino politikantstvo, na neopravdanu tehnološku pristranost, te nemoralnu i nepravičnu izbornu utakmicu Milana Bandića i njegove stručne službe objavom netransparentnog i sumnjivog natječaja pod nazivom "Projekt javnog Wi-Fi MAN sustava Grada Zagreba zbog kako tvrde neskromnih početnih milijuna kuna bez PDV-a, te dodatno predviđenih 50-ak milijuna HRK u slijedećih nekoliko godina.

„Grad je u ovom natječaju odlučio manipulirati tržišnom utakmicom i oduzeti mogućnost izravnog natjecanja mnogim tvrtkama koje imaju slična pa moguće bolja i praktičnija tehnološka rješenja, te jednako tako kompetentne i iskusne stručnjake iz područja bežičnih mreža koji rade sa drugim tehnologijama ništa manje vrijednima od recimo Mesh tehnologije proizvođača kao što je Cisco koji je moguće predmet natječaja. Smatramo da u ovom slučaju uz nejasnu i nepotpunu natječajnu dokumentaciju postoje opravdane sumnje u moguću pojavu korupcije, nepotizma, klijentelizma i ostalih bolesti našeg društva“, tvrde u Piratskoj stranci.

Pirati se pitaju na temelju čega je Grad odlučio biti tehnološki pristran i tražiti takve tehnološke uvjete u natječaju bez jasne pozadine, bez jasno definiranih ciljeva i obrazloženja Idejnog rješenja, te nepotpunim informacija što se očituje iz brojnih naknadnih objašnjenja natječajne dokumentacije i odgovora na pitanja koja su Stručnoj službi pristigla u elektronski sandučić.

Stoga iz stranke traže poništenje natječaja, javnu raspravu o ovoj ideji, ali i objavu podataka gdje Grad ima svoju optičku mrežu, uključivanje i drugih tehnologija u projekt kao što su - senzorske mreže za nadzor struktura javnih zgrada i mostova (naprezanje, pucanje...), praćenje vodostaja rijeke Save i slično, mobility rješenja za prikaz video i foto podataka iz javnog gradskog prijevoza u realnom vremenu na centralnoj nadzornoj lokaciji (ZET, policija),postojeći video nadzor i proširenje projekta koji bi koristio zajedničku infrastrukturu i tehnološku platformu, umjesto da je sustav za sebe koji građane košta duplo za isti posao i infrastrukturu.

Pirati zaključuju da mreža treba biti multifunkcionalna obzirom na predviđeni budžet, i kao rješenje skup različitih tehnologija obzirom da niti jedan proizvođač tehnološki ne pokriva sve razvojne elemente koje predlažu.

Još iz kategorije

Veliki kapacitet, velika brzina

Veliki kapacitet, velika brzina

17.07.2019. komentiraj

Adata Technology predstavlja vanjski tvrdi disk ADATA HM800. Vanjski tvrdi disk Adata HM800 obavezan je hardver za korisnike pametnih televizora jer ne samo da se s njega na televizoru mogu reproducirati omiljene serije, filmovi i sportska nadmetanja vrijedni maratonskog gledanja, nego taj uređaj omogućuje i snimanje tih sadržaja, tvrde u ovom proizvođači memorijskih uređaja.

Direktorica korporativnih komunikacija HT-a Nina Išek Međugorac proglašena ženom godine

Direktorica korporativnih komunikacija HT-a Nina Išek Međugorac proglašena ženom godine

17.07.2019. komentiraj

Priznanje za svoj rad i nagradu Žena godine u organizaciji časopisa Zaposlena ove godine zaslužila je Nina Išek Međugorac direktorica korporativnih komunikacija najjačeg domaćeg telekom operatora Hrvatskog Telekoma. Uz nju, u užem su izboru za Ženu godine redom bile iznimne i uspješne žene; diplomirana ekonomistica, Jasenka Auguštan-Pentek, gradonačelnica grada Zlatara, zatim Ivana Paradžiković, voditeljica i urednica istraživačke emisije „Provjereno“ na Novoj TV i magistrica medicine, Ana Barić.

Čak 94 posto ljudi koristi kartice, 17 posto svaki dan plaća beskontaktno, a 62 posto želi plaćati mobitelom

Čak 94 posto ljudi koristi kartice, 17 posto svaki dan plaća beskontaktno, a 62 posto želi plaćati mobitelom

16.07.2019. komentiraj

Za plaćanja, čak i ona do 100 kuna, se sve više oslanjamo na kartice, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu u korak s evolucijom plaćanja – skoro svi koriste kartice, kupuju online, a beskontaktno plaćaju osam puta više nego prije pet godina.