NOYB šalje Meti službeni zahtjev za obustavu korištenja osobnih podataka u svrhu treniranja AI sustava

Europska organizacija za zaštitu potrošača NOYB (None of Your Business), poznata po svojim pravnim akcijama u području zaštite privatnosti i provođenja Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), uputila je kompaniji Meta službeni zahtjev za nagodbom u obliku takozvanog pisma o prestanku nezakonite prakse (Cease and Desist letter). Prema navodima udruge, slične pravne korake poduzimaju i druge potrošačke organizacije diljem Europe.

Povod za ovu pravnu inicijativu jest nedavna objava Mete da će od 27. svibnja početi koristiti osobne podatke korisnika u Europskoj uniji s platformi Facebook i Instagram za treniranje svojih novih sustava umjetne inteligencije. Umjesto da prethodno zatraži izričiti pristanak korisnika, što je osnovni uvjet u skladu s GDPR-om, Meta se poziva na tzv. "legitimni interes" kako bi prikupila sve korisničke podatke bez prethodne suglasnosti.

NOYB upozorava da je ovakav pristup pravno rizičan i potencijalno nezakonit, osobito u kontekstu nove Direktive EU-a o kolektivnim pravnim postupcima (Collective Redress Directive), koja ovlaštenim subjektima, poput NOYB-a, omogućuje pokretanje sudskih postupaka s učinkom na razini cijele Europske unije. Ako sudovi prihvate tužbene zahtjeve potrošačkih organizacija, Meta bi mogla snositi znatne financijske posljedice u obliku odštetnih zahtjeva korisnika, što bi se moglo pretočiti u kolektivne tužbe i odštete u milijardama eura.

Prema NOYB-u, ključni problem leži u činjenici da Meta koristi sustav temeljen na "opt-out" modelu, odnosno korisnici moraju sami izraziti protivljenje da bi spriječili korištenje svojih podataka, umjesto da se prethodno od njih zatraži izričiti pristanak ("opt-in"). Organizacija tvrdi da takav pristup nije u skladu s GDPR-om, osobito s člankom 6., koji jasno propisuje da obrada osobnih podataka mora biti utemeljena na "slobodno danoj, specifičnoj, informiranoj i nedvosmislenoj privoli". Korisnici imaju pravo ne odgovoriti ili odbiti, a samo u iznimnim slučajevima moguće je pozivanje na "legitimni interes", koji mora proći strogu pravnu procjenu.

Meta, prema tumačenju NOYB-a, zapravo ne dopušta korisnicima stvaran izbor između "da" i "ne", već jednostrano uzima podatke uz opravdanje poslovnog interesa. Čak i pravo na prigovor koje korisnicima pripada po članku 21. GDPR-a ograničeno je tako što Meta ističe da vrijedi samo ako se korisnik usprotivi prije početka treniranja AI sustava. Time se, prema NOYB-u, obesmišljava sama svrha tog prava i dodatno ograničavaju temeljne slobode korisnika.

Max Schrems, počasni predsjednik NOYB-a, izjavio je da je Europski sud pravde već presudio kako Meta ne može koristiti "legitimni interes" za ciljanje korisnika oglasima, te da ne postoji osnova za njegovo korištenje ni u kontekstu treniranja AI-ja. Istaknuo je kako je jasno da Meta svoje komercijalne interese stavlja iznad temeljnih prava korisnika, unatoč tome što pravna procjena "legitimnog interesa" mora uzeti u obzir više faktora — a u ovom slučaju svi idu protiv Mete.

Dodatno, ovaj slučaj dolazi u trenutku kada Europska unija intenzivno radi na provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Act), koji će dodatno regulirati transparentnost i pravne osnove za razvoj i implementaciju umjetne inteligencije na tržištu EU. Pitanje korištenja osobnih podataka bez izričitog pristanka već je središnja tema rasprava i u okviru europske digitalne strategije. Prema pravnim stručnjacima, ako Meta ne prilagodi svoj pristup pravnim normama Europske unije, mogla bi se suočiti ne samo s financijskim kaznama i tužbama, već i s mogućnošću zabrane određenih AI praksi na europskom tržištu. Time bi se dodatno zaoštrio već napet odnos između europskih regulatora i globalnih tehnoloških divova, pri čemu privatnost i zaštita podataka ostaju jedno od ključnih bojišta.