O da, i time se bave. Znanstvenici iz SAD-a i Nizozemske smislili su novu vrstu optičkog kabla od vlakna, koji je trenutno najmanji a najveći prijenosnik podataka. Tako su u vlakno debljine vlati trave odlučili smjestiti 255 terabajta informacija po sekundi, odnosno jedno će takvo vlakno prenositi onoliko informacija koliko se nalazi na cijelome Internetu.
Inženjeri s Eindhoven University of Technology i University of Central Florida, za svoje napore u proizvodnji jedinstvene više-jezgrenog fibre glass vlakna kažu da su kao da „tri auta... vozite jedan navrh drugoga i to u istoj traci!“ Standardni fibre-optički kablovi sadržavaju tisuće vlakana od kojih je svako malo deblje od vlati kose, a informacije dijele uz pomoć prolazećih traka svjetlosti i Morseovog koda.
Sada kad su uspjeli smanjiti njihov broj, znanstvenici su takoreć' strpali 7 jezgri u jedinstveno vlakno i tako povećali brzinu na 32 terabajta u sekundi ili točnije 1000 gigabajta u 31 milisekundi. Nije na odmet spomenuti da je ta brzina brža od svih optičkih kablova smještenih poprijeko Atlanskog Oceana, no ne možemo misliti da će ova tehnologija biti dostupna tokom ovog, pa možda ni idućeg desetljeća. Znate onu poslovicu - „nemoj popravljati ako nije pokvareno“ , stoga zamjena prekooceanskih kablova i nije najisplativija investicija.
Generativni AI postaje sve više integriran u način na koji planiramo, rezerviramo i doživljavamo putovanja. Prema anketi iz 2024. godine među međunarodnim putnicima, čak 8 od 10 putnika otvoreno je za korištenje AI-a u organizaciji odmora.
Prema najnovijim podacima analitičke kuće IDC, globalna potrošnja na edge computing rješenja doseći će gotovo 261 milijardu dolara u 2025. godini, uz prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 13,8 posto, čime će do 2028. iznositi 380 milijardi dolara.
Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman obratio se zaposlenicima s porukom da ostaje na čelu tvrtke te da i dalje izravno vodi sve ključne dijelove poslovanja.