Nikad veći pesimizam i nikad niže povjerenje građana prema najvažnijim društvenim autoritetima

Osim što 92,4 posto građana zabrinjava porast cijena, više od dvije trećine građana u posljednjih je godinu dana iskusilo pad kupovne moći, odnosno, 7,8 postotnih poena više nego lani. Pokazuju to, dosad najpesimističniji, rezultati Nultog kvadranta, četvrtog godišnjeg istraživanja o stavovima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana.

Istraživanje je proveo Ipsos za Val grupu od 26. do 31. listopada 2023. online metodom na uzorku od 600 ispitanika članova Ipsosovog online panela reprezentativnih za populaciju korisnika interneta u dobi od 18 do 60 godina.

Izazovnim ekonomskim pitanjima u godini pred nama pridružuju se nova vruća pitanja poput imigranata, čiji dolazak primjećuje više od dvije trećine građana, a podržava svega 23,6 posto njih. Kao jedno od najvažnijih pitanja pojavljuje se pitanje mentalnog zdravlja djece i mladih, koje čak 85,5 posto građana vidi kao veliki problem koje društvo prioritetno treba rješavati.

Istodobno, zabrinjavajuće je da bi čak četvrtina građana (26,5 posto) izbjegla cijepljenje svoje djece ako je to ikako moguće, a to bi u većoj mjeri učinili ispitanici sa završenom osnovnom i srednjom školom te osobe koje žive u kućanstvima s najnižim prihodima.

"Najpesimističniji godišnji indeks optimizma, dodatni pad povjerenja u sve sektore koji čine temelj demokratskog društva te sve veća opća zabrinutost građana zahtijevaju od poslovnih i političkih elita manje kompromisa, a više hrabrih iskoraka i bolju komunikaciju", rekla je Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe.

Također je istaknula kako "rezultati istraživanja nameću tri prioritetna područja koja traže hitno djelovanje - suzbijanje rasta cijena, politiku integracije imigranata koja bi pomirila goruće potrebe tržišta za radnom snagom i kulturni suživot te uspostavljanje podrške za mentalno zdravlja djece i mladih".

Zaključuje kako nadu ulijeva činjenica da je istraživanje pokazalo da je znanje i dalje najvažniji resurs, koji čak 85 posto građana vidi kao najisplativiju investiciju, što je ujedno i jedini nalaz istraživanja koji pokazuje pozitivni trend rasta u ove četiri godine.

Gledajući ususret superizbornoj godini, lako je moguće da će upravo pitanje imigranata, koje je izravno povezano s izrazito lošim demografskim okolnostima u kojima se Hrvatska nalazi, postati jedno od najvažnijih političkih pitanja. S druge strane, mentalno zdravlja djece i mladih nije "atraktivno", u smislu ideoloških podjela pa možda neće imati zasluženu pozornost tijekom predizbornih kampanja sljedeće godine, iako je po mišljenju građana najvažnija javna politika s kojom bi se ključni donositelji odluka trebali baviti.

Na porast životnih troškova uvelike je djelovala inflacija, a polovina ispitanika za to krivi državu, dok samo njih 20,5 posto smatra da su odgovorni vanjski faktori poput rata u Ukrajini. Dakle, unatoč mjerama vlasti za suzbijanje inflacije, čini se da ta poruka nije jasno i uspješno doprla do građana. Zanimljivo je da od početka 2023. nominalne i realne plaće rastu, pa tako i kupovna moć građana, no taj rast u kumulativu još uvijek nije nadomjestio pad kupovne moći u prethodnoj godini. Ako poslodavci zbog nedostatka radne snage nastave s nerealnim povećanjima plaća u 2024., otvara se prostor za novi inflacijski ciklus i ponovno smanjenje kupovne moći.

Građani i dalje pokazuju najmanje zadovoljstvo državnim institucijama, sa samo 12,2 posto izrazito ili uglavnom zadovoljnih, a slijede institucije i tvrtke lokalne samouprave te mediji. Svi sektori bilježe pad zadovoljstva, dok najslabiji rezultat imaju osiguravajuća društva, s kojima je zadovoljno svega 23,7 posto građana.

Pri usporedbi s prethodnim godinama povjerenje u većinu sektora je opet palo. Niti jedan sektor ne bilježi porast povjerenja, a njih sedam zadržalo je povjerenje građana na razini prošlogodišnjeg istraživanja; najveće povjerenje građana uživaju uslužne djelatnosti. Tri petine ispitanika uglavnom, ili u potpunosti vjeruje svojim frizerima, pedikerima i kozmetičarima (59 posto), a prisutan je i blagi trend rasta zadovoljstva privatnim zdravstvenim uslugama (48,5 posto), kojima su građani u dvostruko većoj mjeri zadovoljni nego javnim (26,2 posto). Među onima s najnižim povjerenjem potrošača su osiguravajuća društva, kojima uglavnom ili potpuno vjeruje svega 14,5 posto potrošača.

Broj građana koji očekuje da će im kvaliteta života biti malo lošija nego sad smanjio se s 28,5 posto na 24,1 posto, što ukazuje na stagnaciju pesimizma, no unatoč tome, optimizam je blago opao. Više građana, njih 35,3 posto, sada vjeruje da će njihova kvaliteta života ostati nepromijenjena, u usporedbi s 29,6 posto iz prošle godine.

Ljudi su najpesimističniji oko gospodarske situacije u zemlji – njih 56,9 posto misli da će ona u narednim godinama biti malo ili puno lošija nego sada, dok je optimizam prisutan kod pitanja na koja sami mogu utjecati, poput poslovnog statusa te ljubavnih i emotivnih odnosa.

"U četiri godine istraživanja, indeks optimizma nam je najpesimističniji dosad, ljude brinu više oko svega, jako osjećaju pad kupovne moći, boje se imigranata, ali su najzabrinutiji za mentalno stanje svoje djece i  mladih. Ljudi jednostavno očekuju snažniji i jasniji društveni angažman biznisa i politike, a jedino što vide kao spas jest ulaganje u znanje – svoje i znanje svoje djece", zaključila je Išek.