Može li digitalizacija Hrvatskoj do 2025. godine donijeti novih 8,3 milijarde eura BDP-a

Može li digitalizacija Hrvatskoj do 2025. godine donijeti novih 8,3 milijarde eura BDP-a

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Prema procjeni analitičara Mckinsey&Company  i prema njihovoj novoj studiji pod naslovom “Hrvatska - novi izazivač u digitalnom ringu” moguće je očekivati da digitalizacija i digitalna transformacija donesu veliki rast produktivnosti i novi zamah i rast BDP-a.

“Snažnim fokusiranjem na digitalizaciju u Hrvatskoj se do 2025. godine može generirati 8,3 milijarde eura BDP-a s obzirom na to da tradicionalni pokretači rasta postupno nestaju usporedno s rastom digitalne ekonomije. No, Hrvatska u njoj i dalje nedovoljno sudjeluje s razmjerno nižom produktivnošću i ograničenim ulaganjima kao glavnim uzrocima”, istaknuo je Tomislav Brezinščak, partner i voditelj zagrebačkog ureda tvrtke McKinsey&Company na današnjoj konferenciji za medije predstavljajući rezultate stručne studije.

Većina sektora u Hrvatskoj još uvijek nije prepoznala vrijednost digitalne ekonomije, što dovodi do velikog zaostatka u odnosu na druge EU države, pa je te razlike potrebno ukloniti kako bi Hrvatska ostvarila svoj puni potencijal, ističe se u stručnoj studiji. Hrvatska, prema podacima iz predstavljenog istraživanja, znatno zaostaje za digitalnim predvodnicima u svim oblicima digitalizacije, no ta trenutačna niska stopa digitalizacije u svim sektorima ukazuje na znatan dugoročni automatizacijski potencijal.

Procjenjuje se stoga kako će se do 2030. godine hrvatski automatizacijski potencijal preliti u čak 800 tisuća novih radnih mjesta, pa je zato potrebno što prije raditi na razvijanju odgovarajućih poticajnih mjera kao što su primjerice prekvalifikacije na nova, produktivnija zanimanja koja digitalizacija omogućuje. Automatizacija će uvelike utjecati na promjenu u potražnji za vještinama pa će tehnološka i društvena stručnost sve više dobivati na cijeni, procjenjuju u McKinseyju.

“Hrvatska svoje napore u digitalizaciji treba usmjeravati na temelju tri postojeća povoljna čimbenika. Prvi je činjenica da Hrvatska ima veliki broj studenata sa završenim fakultetom ICT smjera, zatim da je cijena rada u ICT sektoru snažna konkurentska prednost, te kako imamo reprezentativne primjere u javnom i privatnom sektoru”, naglasio je Brezinščak. Ipak, dodao je, neophodni su dodatni napori u sklopu unaprjeđenja i modernizacije obrazovnog sustava, razvoju ICT infrastrukture, povećanja prihvaćanja digitalnih alata u javnom i privatnom sektoru, te poboljšanja opće poduzetničke klime.

McKinsey je predstavio i 10 preporuka za rast digitalizacije u Hrvatskoj. Svaka od preporuka daje odgovor kako to postići te koje su implikacije za donositelje politika, za realni sektor te za pojedince.

Javnom sektoru se preporučuje poticanje učenja vještina koje će se tražiti u budućnosti razvojem sveobuhvatne prekvalifikacijske strategije, prilagodnom obrazovnih programa za mlade i provedbom aktivnih mjera za sprječavanje odlijeva mozgova. Zatim, podržavanje primjene tehnologije u javnom sektoru bržim razvojem i promocijom online javnih servisa. Potom, podržavanjem primjene tehnologije u realnom sektoru promocijom digitalizacije, digitalne transformacije te poticanjem e-trgovine uspostavom pozitivne regulative koja će stimulirati tvrtke u korištenju digitalnih alata. Pored toga potrebno je ojačati regionalnu digitalnu suradnju između država srednje i istočne Europe.

Naposljetku, potrebno je unaprijediti poduzetničku klimu podržavanjem darovitih poduzetnika i pratećih udruženja, osiguravanjem podrške za startup hubove i olakšavanjem pristupa kapitalu.

Realnom pak sektoru preporučuje se ulaganje u ljudski kapital pripremom strategije za upravljanje talentom u sklopu digitalne ekonomije i unaprjeđenjem metoda za pronalazak novog kadra i usavršavanja postojećeg. Zatim aktivna primjena tehnologije i inovacija prilagođavanjem svojih poslovnih modela i korištenjem svih prednosti koje digitalni alati donose u upravljanju prihodima i troškovima te na koncu prihvaćanje digitalne organizacijske kulture u kojoj visoki menadžment predstavlja uzor kao i primjenom mehanizama nagrađivanja u svim situacijama koje dovode do prihvaćanja i primjene digitalnih rješenja.

Pojedincima McKinsey&Company stručnjaci preporučuju pripremanje za digitalnu ekonomiju ulaganjem u cjeloživotno učenje, posebice kada su u pitanju vještine koje se ne mogu jednostavno automatizirati. Isto tako, savjetuje se korištenje digitalnih alata i platformi s primjenom u svakodnevnom životu i radu. Za svaku stratešku preporuku McKinsey je u stručnoj studiji predstavio konkretne mjere.

Čelnik McKinsey&Company ureda u Zagrebu Tomislav Brezinščak ovom je prilikom također zahvalio stručnjacima iz javnog, realnog i društvenog sektora koji su svojim uvidima i podacima pomogli u podizanju ove stručne studije na višu razinu. Posebice je istaknuo suradnju s Googleom koji je dao doprinos u obliku analitike i zapažanja korištenih u ovoj studiji

 

Još iz kategorije

Prosječne plaće Quality Assurance zaposlenika

Prosječne plaće Quality Assurance zaposlenika

20.02.2019. komentiraj

Prosječna plaća za zaposlenike koji rade na osiguranju kvalitete softvera iznosi 8.592,00 kune neto, pokazuje istraživanje tvrtke Lemax provedeno krajem prošle godine godine s ciljem prikupljanja informacija o prosječnim plaćama na pozicijama osiguranja kvalitete (Quality Assurance) te podizanja svijesti o važnosti uloge osiguranja kvalitete softvera. Prosječna neto plaća za middle menadžment iznosi 8.711,00 kuna, za senior menadžment 11,144,00 kuna dok za voditeljske pozicije 11.826,00 kuna.

Umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost samo igrajući igrice

Umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost samo igrajući igrice

19.02.2019. komentiraj

Umjetna inteligencija (UI) od 1997. godine i šahovskih partija s Garijem Kasparovim uspješno pobjeđuje ljude u igrama. Kroz dva desetljeća to se potvrdilo u igrama kao Go ili Dota 2, što je svakako hvalevrijedno no jednostavno nije dovoljno i umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost ako po cijele dane igra igre i uči kako u njima pobijediti ljude.

Do 2023. u upotrebi će biti 8 milijardi glasovnih asistenata

Do 2023. u upotrebi će biti 8 milijardi glasovnih asistenata

19.02.2019. komentiraj

Virtualni asistenti, kojima se u pravilu upravlja glasom, glavni su pokretač tržišta Interneta stvari (IoT) i prema prognozama bi ih se do 2023. godine diljem svijeta trebalo koristiti njih čak osam milijardi, osjetno više od aktualne 2,5 milijarde. To će biti dvostruko više od ukupnih korisnika interneta i imat će vrijednost od oko 80 milijardi američkih dolara.