Kupovna moć Europljana raste na 20.291 euro u 2025.

Prema podacima analitičke kuće NIQ, prosječna kupovna moć po stanovniku u Europi u 2025. godini porasla je na 20.291 euro. Ipak, razlike među 42 analizirane zemlje i dalje su vrlo velike. Stanovnici Lihtenštajna, Švicarske i Luksemburga imaju daleko veće raspoložive prihode od ostatka Europe, dok su najniže vrijednosti zabilježene u Kosovu, Bjelorusiji i Ukrajini. Među državama koje su ostvarile najveći napredak nalazi se Irska, koja je u ovogodišnjem poretku skočila za pet mjesta.

Ukupna kupovna moć Europljana iznosi oko 13,9 bilijuna eura, a taj se iznos troši na hranu, stanovanje, usluge, energente, privatne mirovine, osiguranja, odmore, mobilnost i potrošačke proizvode. U prosjeku to znači 20.291 euro po osobi, što predstavlja nominalni rast od 4 posto u odnosu na revidirani iznos iz prethodne godine. Međutim, stvarna vrijednost potrošnje i štednje znatno varira ovisno o zemlji i kretanju cijena tijekom 2025. godine.

Kao i prethodnih godina, Lihtenštajn zadržava prvo mjesto s velikom prednošću – ondje stanovnici raspolažu s čak 71.130 eura po osobi, što je 3,5 puta više od europskog prosjeka. Slijede Švicarska s 53.011 eura po stanovniku, odnosno 2,6 puta iznad prosjeka, te Luksemburg s 38.929 eura, što je gotovo dvostruko više od europskog prosjeka. Sve ostale zemlje u top 10 također bilježe vrlo visoku kupovnu moć, najmanje 43 posto iznad prosjeka. Veliki dobitnik ove godine je Irska, koja se popela na sedmo mjesto s 30.205 eura po stanovniku. Ujedinjeno Kraljevstvo poboljšalo je poziciju za jedno mjesto i sada je šesto, dok su Austrija i Norveška pale za dvije pozicije. Nizozemska je, pak, ispala iz top 10 i sada zauzima dvanaesto mjesto s 28.535 eura.

Od ukupno 42 analizirane zemlje, 16 ih ima iznadprosječnu kupovnu moć, dok 26 zaostaje za europskim prosjekom. Među potonjima je i Španjolska, gdje kupovna moć iznosi 20.134 eura po osobi, što je tek nešto ispod europskog prosjeka. Ukrajina je, kao i ranijih godina, na samom dnu s prosječnom kupovnom moći od samo 2.946 eura, odnosno manje od 15 posto europskog prosjeka. Markus Frank, stručnjak za geomarketinška rješenja u NIQ-u, istaknuo je da razlike u kupovnoj moći u Europi ostaju velike, ali se postupno smanjuju jer zemlje s nižim primanjima bilježe brži rast. Prije deset godina, odnos između Lihtenštajna i Ukrajine iznosio je više od 66 prema 1, dok danas iznosi 24 prema 1.

Kupovna moć u Europi usko je povezana s gospodarskim rastom, inflacijom i strukturom potrošnje. Podaci Eurostata pokazuju da se realni dohodak kućanstava nakon inflacijskih šokova iz 2022. i 2023. polako oporavlja, posebno u zemljama s većim ulaganjima u zelenu tranziciju i digitalnu ekonomiju. U državama srednje i istočne Europe rast plaća nadmašuje inflaciju, dok zapadnoeuropske zemlje bilježe stabilizaciju cijena i umjereni rast realne kupovne moći. 

Oporavak potrošnje najviše se vidi u segmentima turizma, maloprodaje i energetike, a sve više utječe i razvoj novih industrija poput umjetne inteligencije i automatizacije. Dugoročno, očekuje se da će razlike u kupovnoj moći nastaviti padati, iako će bogatije zemlje zadržati prednost zbog veće produktivnosti i visokog udjela dodane vrijednosti u gospodarstvu.