Domaća ICT industrija ne treba veliki pogurana od strane države, već samo da joj se omogući razvoj i postoji nekoliko ključnih stvari koje očekuju. Među ključnim stvarima, a Srbija je nedavno učinila nešto slično, očekuju da se smanji udio opterećenja porezima i davanjima na rad, kako bi IT sektor bio konkurentniji u međunarodnoj tržišnoj utakmici, a Hrvatska prihvatljivija za privlačenje direktnih stranih investicija.
Zbog manjka radne snage koji se očekuje u budućnosti, kako u EU tako i Hrvatskoj u ovom segmentu potrebno je poticati visoko obrazovanje ICT radne snage i bitno bržu integraciju iste u gospodarstvo, te uvesti dostupnost širokopojasnog Interneta u formi temeljnog građanskog prava - „tehnologija dostupna svima“.
Sistematizirati i organizirati strateške IT projekte središnje države, uz odabir dobavljača isključivo prema transparentnim i tržišno prihvatljivim principima, a uz to i snažno poticati izvoz informatičkih proizvoda i usluga implementiranih na domaćem ili drugim tržištima.
I sam struka može učiniti dosta, pa je potrebno točnije klasificirati potrebe za ICT radnim mjestima i kompetencijama ljudi radi boljeg praćenja, integracije i mobilnosti radne snage (revidirati NKZ), te integrirati Europski okvir kompetencija u Hrvatski kvalifikacijski okvir (www.ecompetences.eu).
Proširiti godišnje istraživanje o potrebama radnih mjesta i uključiti ICT struku, te konkretizirati predviđanje potrebe za ICT zanimanja kroz višegodišnji period i uključenje sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo.
Kada je pak riječ o obrazovanju potrebno je uvesti obaveznu informatiku i računarstvo na sve razine obrazovanja, značajno ojačati kompetencije profesora informatike u osnovnim i srednjim školama dovršiti projekt ECDL certifikacije nastavnika jer podaci govore kako ih 20.000 nije bilo zahvaćeno. Kako bi se to ostvarilo potrebna su i financijska planiranja, pa treba predvidjeti vrijeme i sredstva za pripremu novog IT kurikuluma, te osigurati više vremena za trajno usavršavanje nastavnika.
Ključne preporuke za zadržavanje najkvalitetnijih ICT pojedinaca u Hrvatskoj uključuju podršku domaćoj ICT industriji za otvaranje novih radnih mjesta kroz ustupanje uspješnih softverskih rješenja, te potrebu rada na proaktivnom privlačenju stranih investicija u ICT područje kroz oslobođenje izvoznika od poreza na dobit. Potrebno je poticati ICT tvrtke na otvaranje tehnološko-razvojnih centara, poticati dokvalifikacije i dovršetke studija u ICT području (pred-bolonjci), poticati ICT poduzetništvo i pokretanja start-up ICT tvrtki.
Ne smije se zaboraviti niti da je potrebno predstavljati i promovirati ICT zanimanja još u osnovnim školama, te uključiti što veći broja djevojaka/žena u ICT-u. Na svim hrvatskim sveučilištima studentice čine većinu diplomiranih, njih oko 59 posto, dok ih na ICT studijima ima tek 16 posto. S druge strane, žene su u vrlo nepovoljnom položaju na tržištu rada, kako zbog činjenice da su često diskriminirane zbog privatnih okolnosti - naročito ako imaju djecu ili ih planiraju imati.
Prosječna plaća u ICT sektoru je značajno viša u odnosu na prosječnu hrvatsku plaću, ali je sustav i dalje diskriminirajući u pogledu plaća žena. U svim sektorima prosječna plaća žene u prosjeku je niža za 11 posto u odnosu na plaću muškarca, a podaci za ICT sektor pokazuju da su plaće žena u Hrvatskoj 13 posto niže u odnosu na ista radna mjesta na kojima se nalaze muškarci.
Potrebno je poticati žene na ICT zanimanja znači pružiti ženama mogućnost boljeg zaposlenja i većih prihoda te u konačnici i ekonomsku snagu i neovisnost. U nastavku preporuke koje su proizišle iz radionice sa ciljem da se potaknu mlade žene da se odluče na razvoj karijere u ICT sektoru te kako razbiti društveni stereotip o IT zaposlenjima kao tradicionalno muškim zanimanjima.
Nije dovoljno da nam je ICT jak, jer usluge ako ih nitko ne koristi i ne zna koristiti jednostavno nemaju smisla te je potrebno započeti sustavni rad na programima stjecanja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, kod široke populacije zaposlenih u potencijalno ugroženim gospodarskim granama. Osigurati porezna oslobođenja za građane koji investiraju u vlastito obrazovanje, te poticati lokalnu samoupravu da kreiraju programe za informatičko opismenjavanje manjina, socijalno ugroženih i građana treće životne dobi. Uz to, potrebno je osigurati dodatno informatičko opismenjavanje, prekvalificiranje i doškolovanje za zanimanja ICT struke kod dugotrajno nezaposlenih.
I među preporukama se našlo kako je potrebno promovirati ICT zanimanja u medijima, naravno slažemo se, ali i tu je potrebna suradnja na svim razinama, a mi s ICTbusiness.info pozivamo sve da se uključe i pomognu u ovome projektu.
