Dvodnevni stručni skup „Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena“ sljedećeg će se tjedna održati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Događaj je organiziran u sklopu druge godišnje konferencije korisnika integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Hrvatske.
Neke od najvažnijih tema bavit će se pitanjima o spremnosti knjižnica na zahtjeve digitalne znanosti, jesu li spremne učiniti iskorak prema digitalnoj transformaciji, kako mogu pomoći razvoju digitalnog društva te koje promjene mogu očekivati autori, znanstvenici i nakladnici u kontekstu primjene Uredbe o zaštiti osobnih podataka. Na skupu će se govoriti o važnosti standardiziranosti knjižničnih podataka, značajkama knjižničnih podataka kao skupova velikih podataka te o mogućnostima razvoja knjižničnih otvorenih povezanih podataka.
Važno pitanje je pitanje semantičke i tehničke interoperabilnosti knjižničnih podataka i sustava kao preduvjeta razvoja suvremenih usluga temeljenih na digitalnim podacima i katalozima nove generacije. Poseban naglasak usmjeren je na prikaz istraživanja u području semantičke interoperabilnosti baštinskih zajednica, na pitanja primjene formata i modela integracije metapodatka u razvoj novih digitalnih usluga.
Važan segment čine predavanja o primjeni digitalnih podataka u kreiranju i proizvodnji novog znanja te mogućnosti suradnje nakladnika i knjižnica u digitalnom okruženju. Nazočni će se moći upoznati s alatima i izvorima važnim za procese vrednovanja znanstvenih ustanova, a posebna pozornost posvećena je otvorenoj znanosti i ulozi knjižnica. Cilj skupa, koji se održava 29. i 30. studenog, je istaknuti značaj i ulogu knjižničnih podataka u kontekstu razvoja suvremenog digitalnog društva, digitalne znanosti, nacionalne e-infrastrukture te nacionalnog kulturnog i kreativnog područja.
Koliko podataka možete ponijeti sa sobom? Stoljećima čuvamo važne uspomene i podatke bilježeći ih na različitim medijima – od konopaca s čvorovima, glinenih pločica, svitaka, knjiga, bušenih kartica i HDD diskova do najnovijih SSD diskova. Pogledajmo kako su se potrebe čovječanstva i naše sposobnosti mijenjale s vremenom.
Nekoliko europskih tvrtki osudilo je prijedlog vlasti da se izostave zahtjevi za suverenitetom podataka iz nadolazeće sheme sigurnosne certifikacije u oblaku. Kompanije koje su potpisale pismo uključuju Orange, Telecom Italia, Capgemini, Airbus, EDF i Deutsche Telekom.
ChatGPT i drugi oblici generativne umjetne inteligencije doživjeli su meteorski rast, ali mnoge tvrtke oklijevaju uletjeti u tehnologiju i nekoliko je razloga za to.