Svima je poznato kako vremenske prilike utječu na raspoloženje ljudi. Kada je sunčano i toplo slični osjećaji se pobuđuju u ljudima te se oni osjećaju sretno i raspoloženo. Naprotiv tome, kada je vani tmurno i kišovito, ljudi su često mrzovoljni i neraspoloženi.
To je rezultat djelovanja hormona u ljudskom tijelu pa tako razina melatonina, hormona koji uzrokuje pospanost, raste kada se smrači dok je oblačno te se na taj način šalju signali mozgu što potiče želju za spavanjem. Hormon serotonin djeluje sasvim suprotno.
On podiže aktivnost, daje snagu i održava dobro raspoloženje, a razina mu raste s dostupnošću sunčeve svjetlosti.
Ovaj meteorološki utjecaj je nešto o čemu ljudi uobičajeno razmišljaju, ali ponekad se zaboravlja da vrijeme utječe i na gospodarstvo. Ekstremno loše vrijeme može potaknuti ljude na zanimljiv vid ponašanja u vidu stvaranja zaliha što, suprotno od očekivanja za loše vrijeme, povećava potražnju potrošača.
Zbog spomenutog nagona za stvaranje zaliha ljudi se opskrbljuju namirnicama i zaštitom za slučaj nedostupnosti takvih proizvoda u narednom razdoblju pa se povećava promet trgovina, željezara i sličnih trgovačkih radnji.
GUBITAK EU GOSPODARSTVA NASTAO RADI VISOKIH TEMPERATURA OD 2. DO 6. SRPNJA 2015.
Temperature u pojedinim državama EU su aproksimirane prosječnim temperaturama u njihovim glavnim gradovima. Potrebno je promotriti koje države EU su 2. srpnja imale minimalnu prosječnu temperaturu 25°C ili veću unutar 24 sata te su do 6. srpnja zabilježile povećanje temperature.
Ove uvjete zadovoljavaju Španjolska, Italija, Cipar i Malta, koje su zabilježile prosječni rast temperature od 1,5°C, kada se izračuna aritmetička sredina porasta temperatura. Porastom temperature za svaki °C iznad 25°C dolazi do pada produktivnosti od 2% tako da je porast temperature od 1,5°C uzrokovao pad produktivnosti od 3%.
Budući da prosječno u petodnevnom razdoblju ove četiri države stvore vrijednost od 39,25 mlrd $, pad produktivnosti od 3% uzrokovao je gubitak od 1,18 mlrd $.
Pregeldaj cijelu analizu
