I HGK IT razočaran time što ih oko Nacionalnog programa oporavka i otpornosti Vlada RH nije ništa pitala

I HGK IT razočaran time što ih oko Nacionalnog programa oporavka i otpornosti Vlada RH nije ništa pitala

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Nacionalni program oporavka i otpornosti, koji je jučer cijeli dan i dio noći bio predmet vrlo oštre rasprave u Hrvatskom saboru, izazvao je i velike prijepore među poduzetnicima. Tako je bilo i nakon što su njegovi ciljevi predstavljeni IT poduzetnicima okupljenim u HGK IT udruzi. Pitali smo predsjednika udruženja Gorana Mrvoša kakva su njihova razmišljanja, a on ističe kako je i nepravedno i loše da se gospodarstvenike ništa nije pitalo.

Istaknuo je da su njegova dosadašnja saznanja o dokumentu jako štura i načelna, na razini prezentacija par slajdova i da su još prošle godine tražili transparentne informacije kako i uz koje propozicije planirati projekte za financiranje u sklopu NPOO, no do danas ih nisu dobili i još uvijek ne znaju važne detalje.

Mrvoš napominje kako realni sektor ima velika znanja o produktizaciji, product roadmapu, TCO-u, te svemu što je potrebno za ideizaciju, kreaciju, implementaciju, podršku i kontinuirano unapređenje modernih digitalnih rješenja i produkata, no da se boji da tvorci NPOO o tome ne znaju dovoljno, što je velika šteta jer je NPOO velika prilika za postizanje istinskog oporavka i otpornosti.

Smatrate li opravdanim da se nisu konzultirali poduzetnici oko NPOO?

Razočaran sam i smatram neopravdanim da se nisu konzultirali poduzetnici, odnosno privatni sektor. Naime, smatram da time Vlada nije dala priliku HGK, u sklopu koje djeluje naše udruženje za IT tvrtke, da odradi jedan od njezinih glavnih zadataka, a to je “zastupanje interesa članica pred državnim organima kod oblikovanja gospodarskog sustava i mjera ekonomske politike. Naše udruženje, a neslužbeno znam da isto vrijedi za neka druga udruženja, nije uključeno ni u kakve radionice, osmišljavanje (brainstorminge), planiranja, propitivanja, diskusije o opcijama, našim interesima, i promišljanjima, a koje bi mogle voditi prikupljanju realnih informacija o potrebama privatnog sektora za oporavak i stvaranje otpornosti Hrvatske. Nikakav hodogram aktivnosti od trenutka “donošenja 30 milijardi €” u Hrvatsku do prezentacije NPOO, do danas nismo vidjeli i bili dio istog. Informacije koje smo dobivali su bile na razini onih koje su za „zainteresiranu javnost“, a ne za važnog dionika, što tvrtke iz privatnog sektora u takvom procesu jesu.

Što uopće NPOO donosi konkretno gospodarstvu, a samim time i ICT industriji?

Dosadašnja saznanja o dokumentu jako su štura i načelna, na razini prezentacija par slajdova. Još prošle godine tražili smo transparentne informacije kako i uz koje propozicije planirati projekte za financiranje u sklopu NPOO, no do danas ih nismo dobili i još uvijek ne znamo važne detalje. Iz medija čujemo da su neke tvrtke već uvrštene u NPOO. To je za te tvrtke dobro, no gorko pokazuje koliko su netransparentnosti i loša komunikacija u našem društvu prihvaćene kao normalno ponašanje. Naime, pogodovanje pojedinim kompanijama direktnim uključivanjem, bez da se konzultiraju udruženja i svima pruži jednaka prilika, jedan je od pokazatelja korumpiranosti društva, pa je sve dodatno zapravo apsurdno, budući da su antikorupcija i transparentnost neke od reformi upravo spomenutih u NPOO.

Jako nam je važno da je savjetnik predsjednika Vlade RH Zvonimir Savić na prezentaciji izjavio da se Vlada u pregovorima pobrinula da EU ne može nametnuti dodatne poreze Hrvatskoj vezane za NPOO, te da ne vidi rizik da EU direktno nametne nove poreze našem privatnom sektoru. Ovaj dio trebamo i dalje pomno pratiti kako bi osigurali da ne dođe do promjena u negativnom smislu.

Informacija da je 54 posto namijenjeno za komponentu „Gospodarstvo“ je jako općenita. Kad sagledamo detalje komponente „Gospodarstvo“, iščitavamo da je tu jako puno alokacija za tvrtke u vlasništvu države i lokalne uprave, koje se računaju u to gospodarstvo. Kad to projiciramo na IT sektor, postoji realna opasnost da od 20 posto planiranih za digitalizaciju u cijelom NPOO, veći dio bude usmjeren u državne kompanije, kao npr FINA, APIS, AKD. Negativan primjer konkuriranja državnog IT-ja imamo u aplikaciji za „Covid putovnice“ – ovako bi trebalo raditi a ovako ne bi trebalo raditi. Smatramo da državne kompanije ne bi trebale sudjelovati u tržišnoj utakmici, nego bi privatne kompanije trebale imale priliku natjecati se kroz transparentne javne nabave.

Sve u svemu, na IT kompanijama je da se pripreme za projekte koji će biti pokrenuti temeljem NPOO i maksimiziraju prilike u ovih 20 posto budžeta namijenjenog za digitalno.

Što će HGK IT učiniti kako bi se zaista novac usmjerio gospodarstvu i potaknuo oporavak i rast?

Nažalost, naš je doseg ograničen na više načina, a najviše voljom Vlade da nas kvalitetno uključi u oblikovanja gospodarskog sistema i mjera ekonomske politike. Svakako ćemo unutar zadanih okvira dati svoj maksimum. Siguran sam da IT zajednica ima strateška i taktička znanja i sposobnosti, što dokazuju zajednički rezultati, ali i pojedinačni uspjesi kompanija na globalnom nivou. Naša vrata su otvorena i rado ćemo prihvatiti poziv za kvalitetu suradnju.

U ime UIT-a smo organizirali prezentaciju kako se IT može uključiti u realizaciju NPOO u dijelu „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva“ koji se odnosi na digitalnu dimenziju komponente JAVNA UPRAVA, PRAVOSUĐE I DRŽAVNA IMOVINA. Državni tajnik Bernard Gršić nam je predstavio spomenuti segment, IT zajednica je postavljala pitanja, a na neka ćemo dobiti odgovore naknadno. Dodatno, potaknuti nekim iznesenim tezama, prikupljamo argumentaciju kako bismo pomogli u nekim segmentima pregovora s predstavnicima Vlade oko NPOO, recimo da se Cloud i najam servisa prihvati kao prihvatljiv trošak.

U budućnosti planiramo organizirati i prezentacije očekivanja od IT-a za ostale komponente NPOO, pogotovo komponente „Gospodarstvo“, pa ćemo, nadam se, znati više i biti spremniji i u tom pogledu.

Ne treba zaboraviti da je pred nama stvaranje nove strategije pametne specijalizacije, a imamo naznake da će IT, odnosno digitalna industrija, postati jedna od vertikala, kako su svojedobno obećavale sve stranke kod predstavljanja svojih programa, pa tako i HDZ koji je formirao Vladu. Tako će, osim horizontalnog djelovanja kao pomoć drugim industrijama, IT imati priliku izrasti u snažnu, samostalnu industriju i povući hrvatsko gospodarstvo i društvo u pravom smjeru. Primjeri iz prakse pokazuju da IT industrija to zna i može. Zato je važno da loša iskustva iz (ne)suradnje na zajedničkom stvaranju NPOO doprinesu zaokretu od 180 stupnjeva kada je u pitanju odnos Vlade i HGK. Kvalitetnom suradnjom ćemo mi, privatni sektor okupljen u UIT, moći dati kvalitetan doprinos stvaranju nove strategije S3.

Ako se kvalitetnija i prava partnerska suradnja s Vladom ne dogodi i IT zajednica ne osjeti da HGK zastupa interese njezinih članica prema Vladi, pitanje je hoće li i dalje privatni sektor podržavati rad UIT i same HGK. To bi moglo biti opasno za opstojnost HGK i smisao koji joj je zakonodavac predvidio. Za pozitivnu promjenu i spomenuti zaokret, trebamo imati moderan i agilan sustav HGK koji nam je podrška, kao i istinski, živući, partnerski odnos s Vladom koja HGK vidi kao važno savjetodavno tijelo utemeljeno na realnim potrebama privatnog sektora.

Može li se govoriti o poticanju digitalne transformacije i digitalizacije kada se zapravo malo zna komu i pod kojim uvjetima ide novac?

Može se govoriti, no pitanje je koliko će to kvalitetno biti provedeno, koliko će u praksi zaživjeti isporučena rješenja, te, u konačnici, koliko će dugo živjeti sustavi koji će biti stvoreni kroz NPOO. Digitalna transformacija počinje od transformacije poslovnih procesa, odnosno, u ovom slučaju, procesa upravljanja na nacionalnom i lokalnom nivou. Digitalizacija je nešto što je odavno trebalo biti odrađeno, a odnosi se na informatizaciju postojećih poslovnih procesa, no više se ne možemo zadovoljiti samo time, nego trebamo korjenite promjene.

Mi u realnom sektoru puno znamo o produktizaciji, product roadmapu, TCO-u, te svemu što je potrebno za ideizaciju, kreaciju, implementaciju, podršku i kontinuirano unapređenje modernih digitalnih rješenja i produkata. Bojim se da takva znanja ne postoje kod ljudi koji su stvarali NPOO, no volio bih da sam u krivu, jer NPOO je velika prilika kojom, ako ju kvalitetno iskoristimo, možemo istinski postići oporavak i otpornost hrvatske na izazove koji su pred nama – od klimatskih promjena, do nekih novih virusa, ali i društvenih promjena koje budućnost donosi.

Još iz kategorije

Država tvrdi da NPOO cilja digitalnu transformaciju

Država tvrdi da NPOO cilja digitalnu transformaciju

11.05.2021.

„Kroz ovaj Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji je prilika kakva će nam se teško ponoviti cilj nam je ubrzati digitalnu transformaciju Hrvatske koja će svojom primjenom olakšati, ubrzati, pojeftiniti i učiniti efikasnijim sustav u kojem se primjenjuje, tvrde državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Bernard Gršić, predstavljajući reforme i investicije Nacionalnog plana za oporavak i otpornost unutar podkomponente koja se odnosi na digitalizaciju u Varaždinu.

Istraživanje pokazalo da vaš mozak treba predah od virtualnih sastanaka

Istraživanje pokazalo da vaš mozak treba predah od virtualnih sastanaka

10.05.2021.

Microsoft je iskoristio Teams platformu za jedno opsežno istraživanje o zamoru ljudskog mozga u trenucima održavanja virtualnog sastanka za sastankom, što je u vrijeme pandemije koronavirusa postala jedna učestala pojava.

Stižu noviteti u Google Meet

Stižu noviteti u Google Meet

10.05.2021.

Google ja najavio poveće promjene za Meet platformu, kojima donosi nekoliko poboljšanja po pitanju korisničkog sučelja za desktop korisnike. Uz njih stižu i osjetne promjene po pitanju funkcionalnosti, koje uključuju mogućnost višestrukog “pinanja” kako bi se moglo označiti (eng. highlight) više “feedova” umjesto dosadašnjeg jednog.