Proizvođači mobilnih uređaja sve više energije ulažu u senzore za otisak prsta, kojim se obavljaju transakcije, otključava uređaj i kojim se on u globalu štiti od neželjenih ruku. Samo, problematično je što korisnici još uvijek nisu prigrlili ovaj vid tehnološkog napretka i klasične su im lozinke primarni način zaštite. Barem tako pokazuje istraživanje provedeno od strane Yoguova za potrebe Američke pošte.
U istraživanju je sudjelovalo tisuću osoba starijih od 18 godina i samim time nije potpuno reprezentativno, ali daje određene smjernice za neka daljnja i šira istraživanja. Naime, njih 58 posto još uvijek radije štiti svoje podatke klasičnim lozinkama, bez obzira što imaju mogućnost štititi ih otiskom prsta. A samo njih deset posto koristi se otiskom prsta, dok ostatak bira druge metode, kao iscrtavanje linija kao način zaštite.
Samo, problematično je i što njih 17 posto još uvijek koristi kao lozinku "1234" i kad to postavljaju kao nešto sigurnije od otiska prsta, koji nitko drugi na svijetu ne dijeli s njima, onda su stvari iznimno ozbiljne. Dakle, proizvođači se moraju u marketinškom smislu potruditi pridobiti povjerenje korisnika, dati im do znanja da njihove otiske prstiju ne vidi nitko, da se oni ne dijele ili zloupotrebljavaju. U to vjeruje 42 posto ispitanih.
I nije to jedino u što se ne vjeruje. Njih deset posto vjeruje da senzori na uređajima nisu dovoljno napredni pa će ostaviti korisnika na cjedilu i svejedno će morati koristiti lozinku da bi pristupili uređaju. To nije daleko od istine, tek su Apple i donekle Samsung dosegli razinu koja zadovoljava potrebe korisnika. To se mora promijeniti da bi se promijenio stav svih nevjernika.
Nije na odmet za kraj spomenuti i da samo dva posto ispitanih ima volje isprobati zaštitu u vidu prepoznavanja lica ili oka. Premalo s obzirom dokle ide tehnološki napredak...
U natjecanju AI Business Hackathon je sudjelovalo gotovo 50 timova, sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki i industrija te organizacija. Trinaest ih se kvalificiralo za finalno predstavljanje svojih ideja, a neki su imali i već gotove proizvode. To su redom timovi: InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji.
Podatkovna znanost i umjetna inteligencija naziv je novog studijskog programa Sveučilišta Algebra – prvog takve vrste u Hrvatskoj. Podatkovna znanost je disciplina s horizontalnim obilježjima i utjecajem na promjene u mnogim industrijama. Zanimanja budućnosti bit će usmjerena na različite oblike integracije informacijskih i podatkovnih sustava u poslovnim okruženjima.
Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se.