Globalni indeks povezanosti već šestu godinu zaredom prati razvoj tehnologija u 79 zemalja koje čine 95 posto globalnog BDP-a i 84 posto svjetskog stanovništva. Hrvatska je sa skorom od 50 svrstana u kategoriju zemalja koje tek prihvaćaju napredne tehnologije i u kojima investiranje u sva područja ICT tehnologija čini multiplikativan učinak na BDP
Kontinuirane investicije u najnaprednije tehnologije poput umjetne inteligencije mogu digitalno razvijenim državama podići BDP za više od 1 posto, dok se u manje digitalno razvijenim zemljama multiplikator na BDP vidi u investicijama u svim područjima ICT tehnologija, zaključak je ovogodišnje publikacije Globalni indeks povezanosti (GCI - Global Connectivity Index) kojeg već šestu godinu zaredom objavljuje Huawei.
Prema toj publikaciji 79 zemalja svijeta raspoređeno je u tri kategorije s obzirom na njihove indekse: zemlje lideri, zemlje koje prihvaćaju nove tehnologije te zemlje početnice. Kad je digitalna transformacija u pitanju najnaprednije zemlje prve kategorije su SAD, Švicarska i Švedska s indeksom većim od 80. Te zemlje prepoznale su važnost ulaganja u AI (artificial intelligence) čije resurse crpe uz povezivost kroz širokopojasni internet, usluge u oblaku te IoT (internet of things), a što jamči njihov gospodarski prosperitet.
Hrvatska se s indeksom 50 nalazi u drugoj kategoriji sa zemljama poput Estonije, Španjolske, Grčke, Portugala, Italije i sl. To znači da se Hrvatska nalazi u društvu zemalja koje su prihvatile digitalne trendove i ulažu napore da ojačaju ICT infrastrukturu s ciljem jačanja BDP-a.
Izvješće GCI-a 2019. također otkriva i ključne načine na koje države koje tek započinju sa ciklusom digitalne transformacije mogu potaknuti veći ekonomski uspjeh. Jedan od preduvjeta jest globalna suradnja budući da se čitava industrija umjetne inteligencije oslanja na globalnu suradnju i ekosustave u procvatu. U tom smilu definirano je pet dionika čija je suradnja neophodna da bi se što brže postigao očekivani ekonomski rast. To su donositelji odluka (vlada i institucije), znanstvenici, tvrtke za obradu podataka podataka, teleoperateri te krajnji korisnici.
“Inteligentna povezivost nesumnjivo ubrzava razvoj digitalne ekonomije pa bi vlade i čelnici zemalja trebali bez prepreka početi prihvaćati nove tehnologije i davati prednost industrijama koje jamče uspješnu digitalnu transformaciju. Od toga će apsolutno svi dionici imati višestruku korist. Osim toga, već smo ranije kao društvo shvatili da nove tehnologije mogu biti rješenje i za najsloženije probleme poput klimatskih promjena ili velikog udjela siromaštva na svjetskoj razini. Sada pak vidimo kako fuzija 5G mreže, AI-a, IoT-a te usluga u oblaku redefinira svijet u kojem živimo na opću korist“, izjavio je Kevin Zhang, direktor ICT odjela u Huaweiju.
U natjecanju AI Business Hackathon je sudjelovalo gotovo 50 timova, sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki i industrija te organizacija. Trinaest ih se kvalificiralo za finalno predstavljanje svojih ideja, a neki su imali i već gotove proizvode. To su redom timovi: InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji.
Podatkovna znanost i umjetna inteligencija naziv je novog studijskog programa Sveučilišta Algebra – prvog takve vrste u Hrvatskoj. Podatkovna znanost je disciplina s horizontalnim obilježjima i utjecajem na promjene u mnogim industrijama. Zanimanja budućnosti bit će usmjerena na različite oblike integracije informacijskih i podatkovnih sustava u poslovnim okruženjima.
Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se.