Danas kreće sedma Generacija NOW, nacionalni program obrazovanja djece i mladih u organizaciji Hrvatskog Telekoma i u suradnji s Institutom za razvoj i inovativnost mladih (IRIM). Tema ovogodišnjeg programa su 'Zelene tehnologije' te kako moderne tehnologije povezati s ekologijom i održivosti. Timovi koji sudjeluju u programu tako će osmisliti i izraditi projekt na zadanu temu koristeći komplete STEM opreme koje Hrvatski Telekom donira obrazovnim ustanovama, dok će im na raspolaganju tijekom cijelog trajanja programa također biti i stručna mentorska podrška Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM).
U Generacija NOW sudjelovati će 142 obrazovne ustanove, uključujući srednje i osnovne škole, udruge te ostale obrazovne ustanove i institucije koje promiču STEM znanje i razvoj za budućnost ključnih vještina. Program se održava uz institucionalnu potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja.
„Ponosni smo što program Generacija NOW iz godine u godinu privlači velik broj djece, mladih i obrazovnih ustanova te što je mnogima od njih prilika za stjecanje iskustva te razvijanje praktičnih i korisnih STEM znanja. Ovogodišnja tema 'Zelene tehnologije' izrazito nam je bliska jer kao kompanija potičemo održivi razvoj i predano radimo na zaštiti okoliša te se veselimo ponovno vidjeti brojna zanimljiva rješenja mladih umova koja nas svake godine iznenade svojom kreativnošću“, poručio je Igor Vukasović, direktor Odjela za korporativne komunikacije u Hrvatskom Telekomu i predsjednik žirija.
Cilj projekta jest pružanje najmodernijih oblika edukacije mladima kako bi oni, uz pomoć najnovije tehnologije, razvijali svoju kreativnost i inovativnost. Osim opreme, Hrvatski Telekom svim sudionicima osigurava i besplatan pristup internetu s besplatnim podatkovnim prometom.
„Kroz suradnju IRIMa i Hrvatskog telekoma na projektu Generacija NOW stvoren je najveći obrazovni projekt Interneta stvari kroz koji je do sada educirano više od 500 mentora koji svoja znanja iz godine u godinu prenose na nove generacije učenika. Učenici kroz projekt stječu kompetencije u području digitalnih tehnologija, rješavanja problema, timskog rada i prezentacijskih vještina te postaju stvaratelji vlastitih tehnoloških rješenja kao odgovor na izazove u njihovim okruženjima. Veselim se vidjeti kreacije u području zelenih tehnologija koje će ove godine stvoriti učenički timovi“, rekao je Paolo Zenzerović, izvršni direktor IRIMa i jedan od edukatora u projektu.
Za ocjenjivanje radova ove će godine biti zaduženo žiri u sljedećem sastavu:
Igor Vukasović, direktor Odjela za korporativne komunikacije u Hrvatskom Telekomu i predsjednik Povjerenstva
Dejan Donev, direktor Sektora digitalnog bankarenja u Erste banci
Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u Hrvatskom Telekomu
Gordan Gledec, Fakultet elektrotehnike i računarstva
Josipa Majić, suosnivačica, fintech Revuto
Mislav Malenica, osnivač i direktor AI startupa Mindsmiths i predsjednik CroAI udruge
Mato Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžment
Paolo Zenzerović, izvršni direktor u Institutu za razvoj i inovativnost mladih
U natjecanju AI Business Hackathon je sudjelovalo gotovo 50 timova, sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki i industrija te organizacija. Trinaest ih se kvalificiralo za finalno predstavljanje svojih ideja, a neki su imali i već gotove proizvode. To su redom timovi: InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji.
Podatkovna znanost i umjetna inteligencija naziv je novog studijskog programa Sveučilišta Algebra – prvog takve vrste u Hrvatskoj. Podatkovna znanost je disciplina s horizontalnim obilježjima i utjecajem na promjene u mnogim industrijama. Zanimanja budućnosti bit će usmjerena na različite oblike integracije informacijskih i podatkovnih sustava u poslovnim okruženjima.
Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se.