Hrvatske građane očekuje poskupljenje struje

Val poskupljenja nakon ulaska u Europsku uniju neće zaobići ni energetsko tržište. Struja je zadnji put poskupila prije godinu dana i to za 20% što se pravdalo potrebom za ulaganjima HEP-a u proizvodne kapacitete, kao i uvozom struje zbog loše hidrološke godine. Isto očekuju i hrvatski građani čiji je strah opravdan uzimajući u obzir da je u 27 zemalja članica EU cijena električne energije u prosjeku porasla više od šest posto samo u posljednje tri godine.

Iako su oprezni s prognozama, stručnjaci se ipak slažu kako dugoročno možemo očekivati samo rast cijena energije. „Cijena električne energije porasti će iz 2 razloga: globalna potražnja za energijom će sigurno rasti što će uzrokovati globalni porast cijene te će se trebati pojačati investicije u energetski sektor“, rekao je Tomislav Čorak, hrvatski principal globalne konzultantske kuće A.T. Kearney.

Čorak vidi više razloga za takve prognoze. Od sve većih globalnih potreba za električnom energijom, preko pada proizvodnje fosilnih energenata do povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora čija je jedinična cijena viša.

„Naime Hrvatska danas ima manjak proizvedene električne energije u odnosu na potražnju. To znači da će Hrvatska ili morati nastaviti s uvozom električne energije ili će morati modernizirati proizvodne kapacitete. Ako će nastaviti s uvozom struje, ovisit će o cijenama na otvorenom tržištu za koje je veća vjerojatnost da će u budućnosti rasti nego padati. Ako investira u nove proizvodne kapacitete morat će stvoriti novi investicijski potencijal, a to je moguće kroz podizanje cijene električne energije - kao što su napravile i druge EU zemlje iz okruženja. Međutim investicije u nove tehnologije, omogućit će racionalniju potrošnju električne energije (npr. trend digitalizacije elektro-energetskih mreža) što znači da će usprkos porastu jedinične cijene električne energije, ukupna potrošnja biti kontrolirana“, pojašnjava Čorak.

Uslijed krize, sve više građana već sada ima ozbiljne probleme s računima za struju. Primjerice, u ovoj godini do 13. svibnja 2013. bilo 1197 obustava isporuke električne energije samo na području Elektrodalmacije Split. Elektra u Šibeniku isključila je 463 potrošača, Zadar 350, a Dubrovnik 230.

Slična poskupljenja struje nakon ulaska u EU prošle su i države iz bližeg susjedstva poput Slovenije, Slovačke, ali i Češke čija je cijena struje od ulaska u EU 2004. do danas porasla za duplo. Više je razloga poskupljenja, od globalnog rasta cijena nafte i plina pa sve do spore liberalizacije tržišta i povlaštenosti nacionalnih energetskih monopolista zbog čega Europska unija nije uspjela stvoriti jedinstveno unutarnje tržište.

„Navedena tržišta imaju različita iskustva. Jedino je Češka, kao tranzicijsko tržište, uspjela transformirati svoju nacionalnu elektroprivredu u značajnog međunarodnog igrača. Naime ČEZ je započeo program restrukturiranja prije desetak godina i osim optimizacije poslovanja na vlastitom tržištu, uspio se proširiti na različita tržišta Istočne Europe kao što su Slovačka, Mađarska, Bugarska itd. Naravno da je preduvjet restrukturiranja bila liberalizacija cijena na tržištu. Slovenija je relativno zatvoreno tržište jer je formalno liberalizirana, no prava liberalizacija tek predstoji. Mađarska i Poljska imaju liberalizirana tržišta, što je omogućilo ulazak stranih igrača koji su povećali ponudu električne energije, a postepeno je rasla i cijena električne energije. Možemo zaključiti da cijena električne energije raste, ali ukupna potrošnja bi se mogla kontrolirati zahvaljujući rastu tehnoloških mogućnosti kontrole“, zaključuje Tomislav Čorak.

Rješenje za jeftinije račune struje može se tražiti u mogućoj pojavi novih opskrbljivača električnom energijom, no oni trenutno nisu dovoljno stimulirani pa HEP i dalje uspješno drži monopol. Hrvatska je kao i svaka druga članica Europske unije dužna prilagoditi svoje zakonodavstvo s europskim pa tako i omogućiti otvaranje tržišta električnom energijom. To je formalno i učinjeno 2008. godine, no realno hrvatski monopolist HEP još uvijek nema konkurenciju. Zbog trenutnih pravnih propisa, cijena električne energije ostat će ista dok se ne donesu novi tarifni sustavi. Novi propisi još uvijek nisu doneseni suprotno Direktivama EU, koje između ostalog nalažu donošenje zakona za zaštitu siromašnih potrošača. Provedbeni propis trebao je biti donesen najkasnije do 8. svibnja 2013., ali do danas nije donesen.

Danas, uz HEP, postoji još 14 opskrbljivača, no aktivno ih je samo četiri koji svi zajedno čine 1.8% u odnosu na HEP, ponajviše zbog toga što još uvijek ne posluju s kućanstvima već samo s poslovnim subjektima. Kako bi razbila monopol nacionalnih tvrtki, EU je donijela Treći energetski paket, no HEP i dalje odugovlači s procesom razdvajanja prijenosa od proizvodnje električne energije. Zbog toga Hrvatskoj prijete milijunske kazne koje bi se opet prelomile preko leđa građana.