Hrvatska ubrzala rast na ljestvici inovacija u 2021. u EU

Europska komisija objavila Europsku ljestvicu uspjeha u inoviranju za 2021., koja pokazuje da se diljem EU-a povećava uspješnost u području inovacija.  Od 2014. uspješnost u području inovacija u prosjeku se povećala za 12,5 %. Zabilježena je kontinuirana konvergencija unutar EU-a, pri čemu rezultati u niže rangiranim zemljama rastu brže od onih u uspješnijima pa se smanjuju razlike u inovacijskim rezultatima među državama članicama.

Prema danas objavljenom pregledu regionalnih rezultata u području inovacija za 2021. taj je trend vidljiv među regijama EU-a. Na svjetskoj razini EU je ispred konkurenata poput Kine, Brazila, Južnoafričke Republike, Rusije i Indije, dok su Južna Koreja, Kanada, Australija, Sjedinjene Američke Države i Japan uspješniji od EU-a. Ovogodišnja Europska ljestvica uspjeha u inoviranju temelji se na revidiranom okviru koji uključuje nove pokazatelje digitalizacije i ekološke održivosti, čime se tablica pokazatelja bolje usklađuje s političkim prioritetima EU-a.

Glavni zaključci  govore da države članice EU-a raspoređuju se na temelju uspješnosti u četiri   skupine i to predvodnici u inovacijama, veliki inovatori, umjereni inovatori i skromni inovatori.  Švedska je i dalje predvodnica u području inovacija u EU-u, a zatim slijede Finska, Danska i Belgija. Rezultati tih država znatno su iznad prosjeka EU-a. Skupine uspješnosti uglavnom su geografski koncentrirane, predvodnici u inovacijama i većina velikih inovatora nalaze se u sjevernoj i zapadnoj Europi, a većina umjerenih inovatora i skromnih inovatora u južnoj i istočnoj Europi.

U prosjeku se od 2014. uspješnost EU-a u području inovacija povećala za 12,5 postotnih bodova. Uspješnost je najviše porasla u Cipru, Estoniji, Grčkoj, Italiji i Litvi.  Pet država članica zabilježilo je poboljšanje rezultata za 25 postotnih bodova ili više (Cipar, Estonija, Grčka, Italija i Litva). Četiri države članice poboljšale su rezultate u rasponu od 15 do 25 postotnih bodova (Belgija, Hrvatska, Finska i Švedska). U osam država članica uspješnost se poboljšala od 10 do 15 postotnih bodova (Austrija, Češka, Njemačka, Latvija, Malta, Nizozemska, Poljska i Španjolska). U preostalih deset država članica uspješnost se poboljšala do deset postotnih bodova.

Uspoređujući prosjek EU-a s odabranim globalnim konkurentima, Južna Koreja je najinovativnija zemlja, s 36 % boljim rezultatom od EU-a u 2014. i 21 % boljim rezultatom u 2021. Na ovogodišnjoj ljestvici EU je ispred Kine, Brazila, Južnoafričke Republike, Rusije i Indije, dok su ispred EU-a Kanada, Australija, Sjedinjene Američke Države i Japan.

U razdoblju od 2014. uspješnost u području inovacija povećala se u 225 od ukupno 240 regija. U uspješnosti među regijama zamjetna je konvergencija pa se razlike u razinama uspješnosti smanjuju.

Najinovativnija regija u Europi je Stockholm u Švedskoj, zatim Etelä-Suomi u Finskoj i Oberbayern u Njemačkoj. Hovedstaden u Danskoj je na četvrtom mjestu, a Zürich u Švicarskoj na petom mjestu.

Europska ljestvica uspjeha u inoviranju sadrži komparativnu analizu uspješnosti u području inovacija u zemljama EU-a, ostalim europskim zemljama i regionalnim susjedima. Njome se ocjenjuju relativne prednosti i nedostaci nacionalnih inovacijskih sustava i pomaže zemljama da uvide koja područja trebaju unaprijediti. Prva europska ljestvica uspjeha u inoviranju objavljena je 2001. Europska ljestvica uspjeha u inoviranju pokazuje predanost EU-a i njegovih država članica istraživanju i inovacijama koje se temelje na izvrsnosti i koje su konkurentne, otvorene i čije je težište na ljudskom potencijalu. Ona je i pokazatelj za sustavno poboljšanje inovacija u Europi i informiranje oblikovatelja politika u globalnom kontekstu koji se brzo mijenja. Istraživanje i inovacije važan su dio koordiniranog odgovora EU-a na krizu uzrokovanu koronavirusom, čime se podupire održiv i uključiv oporavak Europe. Mjerenje uspješnosti u području inovacija važan je element za postizanje tog cilja.

Prema Izvješću o uspješnosti EU-a u području znanosti, istraživanja i inovacija za 2020. (SRIP) oko dvije trećine rasta produktivnosti u Europi u posljednjim desetljećima potaknuto je inovacijama. Istraživanja i inovacije povećavaju otpornost naših proizvodnih sektora, konkurentnost naših gospodarstava te digitalnu i ekološku transformaciju naših društava. Njima se ujedno pripremamo za budućnost te su presudni za provedbu europskog zelenog plana i Digitalnog kompasa. Obzor Europa, program EU-a za istraživanja i inovacije za razdoblje 2021. - 2027. s proračunom od 95,5 milijardi EUR, pridonijet će ubrzanju ekološke i digitalne transformacije Europe. U istom razdoblju u okviru kohezijske politike uložit će se više od 56,8 milijardi EUR u istraživačke i inovacijske kapacitete, digitalizaciju i vještine za potporu inovativnoj i zelenoj gospodarskoj preobrazbi europskih regija. Ti su ciljevi istaknuti i u ažuriranoj industrijskoj strategiji EU-a u kojoj se predlažu nove mjere za jačanje otpornosti našeg jedinstvenog tržišta. Strategijom se predlažu i mjere za odgovor na našu ovisnost u glavnim strateškim područjima i za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, što će biti ključno za jačanje uspješnosti EU-a u području inovacija. Europski istraživački prostor (EIP) stvorit će jedinstveno tržište bez granica za istraživanje, inovacije i tehnologiju temeljene na izvrsnosti, pri čemu će se istodobno poticati uvođenje rezultata istraživanja i inovacija na tržište u cijelom EU-u.