Hrvatska ubrzala rast na ljestvici inovacija u 2021. u EU

Hrvatska ubrzala rast na ljestvici inovacija u 2021. u EU

Foto: DepositPhotos / Ilustracija

Europska komisija objavila Europsku ljestvicu uspjeha u inoviranju za 2021., koja pokazuje da se diljem EU-a povećava uspješnost u području inovacija.  Od 2014. uspješnost u području inovacija u prosjeku se povećala za 12,5 %. Zabilježena je kontinuirana konvergencija unutar EU-a, pri čemu rezultati u niže rangiranim zemljama rastu brže od onih u uspješnijima pa se smanjuju razlike u inovacijskim rezultatima među državama članicama.

Prema danas objavljenom pregledu regionalnih rezultata u području inovacija za 2021. taj je trend vidljiv među regijama EU-a. Na svjetskoj razini EU je ispred konkurenata poput Kine, Brazila, Južnoafričke Republike, Rusije i Indije, dok su Južna Koreja, Kanada, Australija, Sjedinjene Američke Države i Japan uspješniji od EU-a. Ovogodišnja Europska ljestvica uspjeha u inoviranju temelji se na revidiranom okviru koji uključuje nove pokazatelje digitalizacije i ekološke održivosti, čime se tablica pokazatelja bolje usklađuje s političkim prioritetima EU-a.

Glavni zaključci  govore da države članice EU-a raspoređuju se na temelju uspješnosti u četiri   skupine i to predvodnici u inovacijama, veliki inovatori, umjereni inovatori i skromni inovatori.  Švedska je i dalje predvodnica u području inovacija u EU-u, a zatim slijede Finska, Danska i Belgija. Rezultati tih država znatno su iznad prosjeka EU-a. Skupine uspješnosti uglavnom su geografski koncentrirane, predvodnici u inovacijama i većina velikih inovatora nalaze se u sjevernoj i zapadnoj Europi, a većina umjerenih inovatora i skromnih inovatora u južnoj i istočnoj Europi.

U prosjeku se od 2014. uspješnost EU-a u području inovacija povećala za 12,5 postotnih bodova. Uspješnost je najviše porasla u Cipru, Estoniji, Grčkoj, Italiji i Litvi.  Pet država članica zabilježilo je poboljšanje rezultata za 25 postotnih bodova ili više (Cipar, Estonija, Grčka, Italija i Litva). Četiri države članice poboljšale su rezultate u rasponu od 15 do 25 postotnih bodova (Belgija, Hrvatska, Finska i Švedska). U osam država članica uspješnost se poboljšala od 10 do 15 postotnih bodova (Austrija, Češka, Njemačka, Latvija, Malta, Nizozemska, Poljska i Španjolska). U preostalih deset država članica uspješnost se poboljšala do deset postotnih bodova.

Uspoređujući prosjek EU-a s odabranim globalnim konkurentima, Južna Koreja je najinovativnija zemlja, s 36 % boljim rezultatom od EU-a u 2014. i 21 % boljim rezultatom u 2021. Na ovogodišnjoj ljestvici EU je ispred Kine, Brazila, Južnoafričke Republike, Rusije i Indije, dok su ispred EU-a Kanada, Australija, Sjedinjene Američke Države i Japan.

U razdoblju od 2014. uspješnost u području inovacija povećala se u 225 od ukupno 240 regija. U uspješnosti među regijama zamjetna je konvergencija pa se razlike u razinama uspješnosti smanjuju.

Najinovativnija regija u Europi je Stockholm u Švedskoj, zatim Etelä-Suomi u Finskoj i Oberbayern u Njemačkoj. Hovedstaden u Danskoj je na četvrtom mjestu, a Zürich u Švicarskoj na petom mjestu.

Europska ljestvica uspjeha u inoviranju sadrži komparativnu analizu uspješnosti u području inovacija u zemljama EU-a, ostalim europskim zemljama i regionalnim susjedima. Njome se ocjenjuju relativne prednosti i nedostaci nacionalnih inovacijskih sustava i pomaže zemljama da uvide koja područja trebaju unaprijediti. Prva europska ljestvica uspjeha u inoviranju objavljena je 2001. Europska ljestvica uspjeha u inoviranju pokazuje predanost EU-a i njegovih država članica istraživanju i inovacijama koje se temelje na izvrsnosti i koje su konkurentne, otvorene i čije je težište na ljudskom potencijalu. Ona je i pokazatelj za sustavno poboljšanje inovacija u Europi i informiranje oblikovatelja politika u globalnom kontekstu koji se brzo mijenja. Istraživanje i inovacije važan su dio koordiniranog odgovora EU-a na krizu uzrokovanu koronavirusom, čime se podupire održiv i uključiv oporavak Europe. Mjerenje uspješnosti u području inovacija važan je element za postizanje tog cilja.

Prema Izvješću o uspješnosti EU-a u području znanosti, istraživanja i inovacija za 2020. (SRIP) oko dvije trećine rasta produktivnosti u Europi u posljednjim desetljećima potaknuto je inovacijama. Istraživanja i inovacije povećavaju otpornost naših proizvodnih sektora, konkurentnost naših gospodarstava te digitalnu i ekološku transformaciju naših društava. Njima se ujedno pripremamo za budućnost te su presudni za provedbu europskog zelenog planaDigitalnog kompasaObzor Europa, program EU-a za istraživanja i inovacije za razdoblje 2021. – 2027. s proračunom od 95,5 milijardi EUR, pridonijet će ubrzanju ekološke i digitalne transformacije Europe. U istom razdoblju u okviru kohezijske politike uložit će se više od 56,8 milijardi EUR u istraživačke i inovacijske kapacitete, digitalizaciju i vještine za potporu inovativnoj i zelenoj gospodarskoj preobrazbi europskih regija. Ti su ciljevi istaknuti i u ažuriranoj industrijskoj strategiji EU-a u kojoj se predlažu nove mjere za jačanje otpornosti našeg jedinstvenog tržišta. Strategijom se predlažu i mjere za odgovor na našu ovisnost u glavnim strateškim područjima i za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, što će biti ključno za jačanje uspješnosti EU-a u području inovacija. Europski istraživački prostor (EIP) stvorit će jedinstveno tržište bez granica za istraživanje, inovacije i tehnologiju temeljene na izvrsnosti, pri čemu će se istodobno poticati uvođenje rezultata istraživanja i inovacija na tržište u cijelom EU-u.

Još iz kategorije

Otvorene su prijave za novu generaciju programera umjetne inteligencije

Otvorene su prijave za novu generaciju programera umjetne inteligencije

24.07.2021.

Dok se polaznici prve generacije programa prekvalifikacije za programera/ku umjetne inteligencije bliže kraju edukacije, AI Centar Lipik se priprema za nove prijave. Službeno su otvorene prijave za drugu generaciju, a sudeći prema prijašnjim prijavama, očekuje se još veći broj odaziv

Industrija e-učenja raste za 56 posto u prvom tromjesečju 2021. godine

Industrija e-učenja raste za 56 posto u prvom tromjesečju 2021. godine

24.07.2021.

Pandemija koronavirusa potaknula je mnoge ljude da se uključe u e-učenje i samo u Hrvatskoj je u prvom tromjesečju 2021. godine sektor e-učenja zabilježio 56 posto više prometa, dok je broj klijenata porastao za 94 posto u usporedbi s istim razdobljem 2020. godine, objavio je Payoneer, globalna platforma za međunarodna plaćanja.

EU digitalne COVID potvrde o cijepljenu od danas vrijede 270 dana

EU digitalne COVID potvrde o cijepljenu od danas vrijede 270 dana

23.07.2021.

Trajanje ranije izdanih potvrda automatski se produžuje i nije potrebno ponovno podnositi zahtjev. Građani od ovoga tjedna mogu svoje potvrde pohraniti i u digitalni novčanik mobilne aplikacije CovidGO, koji brine i o statusu potvrda.