Hrvatska će dobiti moderne akreditirane studije geoinformatike i geodezije

Hrvatska će dobiti moderne akreditirane studije geoinformatike i geodezije

Foto: DepositPhotos

Konferencija projekta „Labirint - Razvoj i izrada standarda zanimanja, kvalifikacija i studijskih programa u geodeziji i geoinformatici“, održana je u petak na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na konferenciji je bilo riječi o usklađivanju postojećih studijskih programa geodezije i geoinformatike u Hrvatskoj s modernim znanstvenim spoznajama i tehnološkim promjenama do kojih je došlo u proteklih deset godina.

Podsjetimo, geoinformatika je brzorastuća znanstvena grana čija se primjena može pronaći u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti, od marketinga i prodaje, medicine, zaštite okoliša, transporta do urbanizma. Nedavna istraživanja pokazuju da ova grana industrije godišnje prosječno raste za 13,6 %, potpomognuta razvojem pametnih gradova, autonomnih vozila, strojnog učenja, Interneta stvari (IoT) te ulaganjem u praćenje klimatskih promjena.

Trenutna globalna vrijednost tih industrija, istaknuto je na konferenciji, procjenjuje se na 340 milijardi USD, a do 2020. godine očekuje se porast na 440 milijardi USD, što je čini jednom od najvažnijih globalnih industrija danas. Također, Europska unija, a time i Hrvatska, ulažu veliki novac u Europsku svemirsku agenciju (ESA).  Procjenjuje se da je upravo ova grana svemirskog segmenta stvorila više od 230.000 radnih mjesta vrijednosti u iznosu od 60 milijardi eura.

„Geodezija je stara znanost, a u međuvremenu se dogodila tehnološka revolucija. Od toga je profitirala najviše nova grana geoinformatika, odnosno geodezija povezana s informatikom. Projektom Labirint, financiranim od strane Europskog socijalnog fonda, definiramo zanimanja budućnosti, potom kvalifikacije potrebne za ta zanimanja, a nakon toga i najpogodnije studijske programe s kompetencijama koje će tržište rada tražiti za deset godina. Prvi studenti upisat će se za pet godina“, kazao je na konferenciji dekan zagrebačkog Geodetskog fakulteta, prof. dr. sc. Damir Medak.

Kako je pojasnio, djecu u osnovnim školama već sada treba učiti da geodezija pored svoje klasične uloge mjerenja zemlji i zemljišta danas ima sasvim nove aspekte. „Za deset godina će vrlo vjerojatno biti jedna od struka koje su čvrsto povezane s robotikom, umjetnom inteligencijom, strojnim učenjem, samovozećim automobilima i svim onim lijepim tehnološkim stvarima za koje su potrebne mudre glavice. Takvih u našem sustavu ima puno, ali  je jako važno usmjeriti ih od rane dobi prema STEM području, a kasnije i prema ovakvim strukama koje povezuju prirodoslovlje, tehniku, a u konačnici i društvene znanosti“, istaknuo je Medak.

Ako se u budućnosti odluče za ovo zanimanje, za desetak ili više godina današnju djecu očekuju, među ostalim, poslovi su vezani uz Europsku svemirsku agenciju. „Očekuje se da će se na razini Europe u budućnosti otvoriti 50-ak tisuća radnih mjesta vezanih uz naš uži sektor. U ovom trenutku godišnje obrazujemo samo stotinjak stručnjaka i trudit ćemo se da se u budućnosti ta kvota poveća“, zaključio je.

Snažnu podršku projektu Labirint pružila je i Državna geodetska uprava. Podsjetimo, njegovom realizacijom Hrvatska bi u konačnici trebala dobiti moderne akreditirane studijske programe iz domene geodezije i geoinformatike.

„Želimo da mladi ljudi vide što je to geodezija. Naša djeca dođu do kraja srednje škole, a kada trebaju upisati fakultet znaju za stručne fakultete, dok za geodeziju ne znaju što je i ne znaju da postoji fakultet. Međutim, kada vide kakvo je to zanimanje, da je u pitanju geoinformatika, što uključuje informatiku i geodeziju, kada shvate da je to nešto novo, pokazuju veliko zanimanje za nju“, rekao je dr. sc. Damir Šantek, ravnatelj Državne geodetske uprave.

U Hrvatskoj postoje dva fakulteta na kojima se izvode studiji vezani uz geodeziju i geoinformatiku, a to su Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. Prema provedenim anketama, 30% bivših studenata radi u sektoru geoinformatike, dok je ostatak u sektoru geodezije.

Još iz kategorije

Veliki kapacitet, velika brzina

Veliki kapacitet, velika brzina

17.07.2019. komentiraj

Adata Technology predstavlja vanjski tvrdi disk ADATA HM800. Vanjski tvrdi disk Adata HM800 obavezan je hardver za korisnike pametnih televizora jer ne samo da se s njega na televizoru mogu reproducirati omiljene serije, filmovi i sportska nadmetanja vrijedni maratonskog gledanja, nego taj uređaj omogućuje i snimanje tih sadržaja, tvrde u ovom proizvođači memorijskih uređaja.

Direktorica korporativnih komunikacija HT-a Nina Išek Međugorac proglašena ženom godine

Direktorica korporativnih komunikacija HT-a Nina Išek Međugorac proglašena ženom godine

17.07.2019. komentiraj

Priznanje za svoj rad i nagradu Žena godine u organizaciji časopisa Zaposlena ove godine zaslužila je Nina Išek Međugorac direktorica korporativnih komunikacija najjačeg domaćeg telekom operatora Hrvatskog Telekoma. Uz nju, u užem su izboru za Ženu godine redom bile iznimne i uspješne žene; diplomirana ekonomistica, Jasenka Auguštan-Pentek, gradonačelnica grada Zlatara, zatim Ivana Paradžiković, voditeljica i urednica istraživačke emisije „Provjereno“ na Novoj TV i magistrica medicine, Ana Barić.

Čak 94 posto ljudi koristi kartice, 17 posto svaki dan plaća beskontaktno, a 62 posto želi plaćati mobitelom

Čak 94 posto ljudi koristi kartice, 17 posto svaki dan plaća beskontaktno, a 62 posto želi plaćati mobitelom

16.07.2019. komentiraj

Za plaćanja, čak i ona do 100 kuna, se sve više oslanjamo na kartice, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu u korak s evolucijom plaćanja – skoro svi koriste kartice, kupuju online, a beskontaktno plaćaju osam puta više nego prije pet godina.