Stotine francuskih supermarketa ostale su bez dijela svježih i zamrznutih proizvoda nakon što su napadači u noći s 11. na 12. listopada preuzeli kontrolu nad rashladnim sustavima. Manipulirali su postavkama rada i odmrzavanja, a u pojedinim su sustavima zabilježene temperature do 50 Celzijevih stupnjeva. Dio hrane morao je biti povučen iz prodaje i uništen, dok francuske vlasti istražuju i prijavljene požare. Napad je pokazao koliko brzo sigurnosni propust u sustavu za udaljeno upravljanje tehničkom opremom može izazvati materijalnu štetu, bez potrebe za napadom na blagajne, platne sustave ili poslovne aplikacije. Međutim upozorenja su postojala.
Među pogođenim trgovačkim lancima nalaze se Intermarché, Netto, Coopérative U, Carrefour, E.Leclerc i Monoprix. Francuski ministar financija Roland Lescure naveo je da je napad zahvatio približno 700 od oko 10.000 supermarketa u zemlji, ali je istaknuo da nacionalna opskrba hranom nije ugrožena. Broj zahvaćenih trgovina ne znači da su sve pretrpjele jednaku štetu. U nekim su objektima zaposlenici uspjeli pravodobno reagirati i sačuvati proizvode, dok su drugi morali odbaciti znatne količine hrane.
Razmjeri financijskih posljedica još se utvrđuju, a pojedini predstavnici maloprodajnog sektora govore o gubicima koji bi mogli dosegnuti desetke milijuna eura. Osim uništenih proizvoda, troškovi uključuju čišćenje i pregled rashladnih uređaja, provjeru ispravnosti sustava, rad servisera i prekid prodaje. Istragu vodi odjel pariškog tužiteljstva za kibernetički kriminal, uz sudjelovanje francuske nacionalne agencije za kibernetičku sigurnost ANSSI.
Napadači nisu morali fizički pristupiti rashladnim uređajima. Meta su bili digitalni kontroleri koji upravljaju rashladnim vitrinama, zamrzivačima i hladnjačama. Takvi sustavi omogućuju serviserima i operaterima da na daljinu prate temperaturu, nadziru rad kompresora, podešavaju režime odmrzavanja i primaju upozorenja o nepravilnostima. Uobičajeno je riječ o funkcijama koje olakšavaju održavanje i smanjuju operativne troškove, ali istodobno stvaraju dodatnu površinu za kibernetički napad.
Problem nastaje kada su upravljačka sučelja dostupna s interneta bez odgovarajuće zaštite ili kada se koriste zastarjele verzije softvera s poznatim sigurnosnim propustima. Napadač koji stekne odgovarajuće ovlasti može promijeniti parametre rada uređaja, pokrenuti ili produljiti odmrzavanje i tako poremetiti održavanje potrebne temperature. Za takav napad nije nužno kompromitirati cijelu poslovnu mrežu trgovačkog lanca.
Prijavljenu temperaturu od 50 stupnjeva pritom treba pravilno tumačiti. Nije potvrđeno da su svi uređaji ili sami prehrambeni proizvodi dosegnuli tu temperaturu. Potrebno je razlikovati zadane vrijednosti kontrolera, temperaturu tijekom ciklusa odmrzavanja i stvarnu temperaturu rashladnog prostora ili namirnica. Za procjenu zdravstvene ispravnosti hrane presudni su trajanje prekida hladnog lanca i temperaturni uvjeti kojima su proizvodi bili izloženi. Činjenica da je uređaj ponovno počeo normalno hladiti ne znači automatski da se njegova roba može vratiti u prodaju.
U središtu tehničke istrage našli su se rashladni kontroleri danskog proizvođača Danfoss. Tvrtka je potvrdila incidente povezane s dijelom njezinih sustava za upravljanje hlađenjem te navela da su pogođeni uređaji koristili zastarjeli upravljački softver. Danfoss je i prije napada preporučivao redovitu nadogradnju podržanih sustava te zamjenu starije opreme novijim rješenjima.
Dodatni je problem što se industrijska i tehnička oprema često koristi znatno dulje od klasičnih informacijskih sustava. Rashladni uređaj može mehanički ispravno raditi desetljećima, dok njegova digitalna upravljačka jedinica u međuvremenu ostane bez sigurnosnih nadogradnji. Takav nesklad između fizičkog životnog vijeka opreme i trajanja softverske podrške posebno je važan u trgovini, proizvodnji, energetici i drugim djelatnostima koje ovise o neprekidnom radu tehničkih sustava.
Sigurnosni problemi Danfossovih kontrolera nisu otkriveni tek nakon ovog napada. Tijekom 2025. proizvođač je objavio upozorenja za seriju AK-SM 8xxA. Ranjivost CVE-2025-41450 povezana je sa zaobilaženjem autentifikacije, dok CVE-2025-41451 omogućuje izvršavanje naredbi na sustavu nakon što napadač stekne odgovarajuće ovlasti. Za te su propuste objavljene sigurnosne nadogradnje, među ostalim verzije 4.2 i 4.3.1.
Međutim, postojanje poznatih ranjivosti ne dokazuje da su upravo one iskorištene u francuskom napadu. Istražitelji trebaju utvrditi je li početni pristup ostvaren izravnim iskorištavanjem ranjivosti, kompromitiranim korisničkim računima ili preko pružatelja usluga održavanja. Nije javno potvrđen ni identitet napadača ni njihov motiv. Zbog toga zasad nema osnove za pouzdano pripisivanje napada određenoj kriminalnoj skupini ili državno povezanim akterima.
Francuski incident nije ostao jedini ozbiljan sigurnosni problem europske maloprodaje tih dana. Nizozemska grupacija Ahold Delhaize, koja upravlja lancima Albert Heijn, Delhaize i drugim maloprodajnim brendovima, prijavila je zaseban sigurnosni incident zbog kojeg su privremeno isključeni pojedini informacijski sustavi. Poremećaji su zahvatili internetske usluge, aplikacije i dostavu, a prijavljeni su i problemi s elektroničkim oznakama cijena. Tvrtka je navela da nema pokazatelja o krađi korisničkih podataka.
Iako su se problemi pojavili u približno istom razdoblju, nije potvrđeno da nizozemski incident ima istog počinitelja ili isti tehnički uzrok kao napad na francuske rashladne sustave. Nizozemski nacionalni centar za kibernetičku sigurnost također nije pronašao dokaze koji bi povezali incidente. Ta je razlika važna jer vremenska podudarnost dvaju sigurnosnih događaja nije dovoljna za zaključak da je riječ o koordiniranoj operaciji.
Slični poremećaji rashladnih sustava prijavljeni su krajem kolovoza i u trgovinama na američkim vojnim bazama. U više objekata zabilježeni su problemi s hlađenjem, a u pojedinima je zbog odmrzavanja propala uskladištena roba. Pokrenute su istrage, ali javno dostupni podaci ne potvrđuju da je uzrok bio kibernetički napad. Zbog toga se ti događaji ne mogu povezivati s francuskim slučajem samo na temelju sličnih posljedica.
Mnogo jasniji primjer kibernetičkog napada koji je izravno utjecao na fizičku infrastrukturu zabilježen je u Ukrajini u prosincu 2015. godine. Napadači su tada kompromitirali industrijske upravljačke sustave triju elektrodistribucijskih tvrtki i izazvali prekid opskrbe električnom energijom za približno 225.000 korisnika. Iako su ciljevi i razmjeri drugačiji, oba slučaja pokazuju kako neovlaštene digitalne naredbe mogu izazvati poremećaje u stvarnom svijetu.
Hrvatska također ima iskustva s napadima koji su iz informacijskih sustava prerasli u operativne probleme. U srpnju 2024. ransomware napad pogodio je informacijsku infrastrukturu Zračne luke Split i poremetio njezin rad. Napadači su zahtijevali otkupninu, a u rješavanje incidenta uključile su se hrvatske sigurnosne službe i međunarodni partneri, uključujući Europol i FBI. Iako nije riječ o kompromitaciji industrijskih kontrolera, incident je pokazao da kibernetički napad može utjecati na funkcioniranje prometne infrastrukture i usluga koje svakodnevno koristi velik broj ljudi.
Za razliku od napada usmjerenih na krađu podataka ili zaključavanje poslovnih aplikacija, kompromitacija industrijskih upravljačkih sustava može izazvati štetu i kada nijedan dokument nije ukraden. U francuskim supermarketima napadači nisu morali preuzeti podatkovne baze kupaca da bi prouzročili ozbiljne gubitke. Bilo je dovoljno poremetiti rad uređaja koji održavaju temperaturu hrane.
Oporavak nakon takvog napada zato zahtijeva više od ponovnog pokretanja kontrolera. Potrebno je utvrditi kako je ostvaren neovlašteni pristup, ukloniti kompromitirane račune i provjeriti konfiguraciju uređaja. Izravnu dostupnost upravljačkih sučelja s interneta treba ukloniti, a udaljeno održavanje organizirati kroz odgovarajuće zaštićene veze, uz strogu kontrolu pristupa i zapisivanje aktivnosti.
Jednako je važno redovito nadograđivati softver, ukloniti tvorničke lozinke i odvojiti mreže industrijskih kontrolera od ostalih poslovnih sustava. Kod opreme koja više nema proizvođačku podršku potrebno je procijeniti može li se rizik dovoljno smanjiti dodatnim zaštitnim mjerama ili je potrebna zamjena. Samo vraćanje uređaja na tvorničke postavke neće ukloniti ranjivost koja postoji u njegovu softveru.
Za hrvatske trgovačke lance, distributivne centre i servisne tvrtke francuski napad otvara vrlo konkretna pitanja. Tko sve ima udaljeni pristup rashladnim sustavima, koliko dugo vrijede dodijeljene ovlasti, kada su kontroleri posljednji put nadograđeni i tko zaprima upozorenja o promjeni temperature izvan radnog vremena i može li netko reagirati. Posebno je važno provjeriti jesu li sustavi za nadzor temperature neovisni o kontrolerima kojima se upravlja hlađenjem, jer inače pomoći nema.
