Ovog tjedna je na snagu stupio European Chips Act. Uspostavlja sveobuhvatan skup mjera za osiguranje sigurnosti opskrbe, otpornosti i tehnološkog vodstva EU-a u poluvodičkim tehnologijama i aplikacijama.
Konkretno, Europski zakon o čipsu ojačat će proizvodne aktivnosti u Uniji, potaknuti europski ekosustav dizajna i podržati povećanje i inovacije u cijelom lancu vrijednosti. Kroz Zakon o europskom čipsu, EU ima za cilj postići svoj cilj udvostručenja svog trenutačnog globalnog tržišnog udjela na 20% 2030. godine.
Europski zakon o čipsu sastoji se od tri glavna stupa. Prvi stup - Inicijativa Chips for Europe - jača tehnološko vodstvo Europe, olakšavanjem prijenosa znanja iz laboratorija u tvornicu, premošćivanjem jaza između istraživanja i inovacija i industrijskih aktivnosti te promicanjem industrijalizacije inovativnih tehnologija od strane europskih poduzeća. Inicijativu Chips for Europe primarno će provoditi Chips Joint Undertaking.
Inicijativa će biti podržana s 3,3 milijarde eura iz sredstava EU-a, za što se očekuje da će biti usklađena sa sredstvima iz država članica. Ovo ulaganje podržat će aktivnosti poput postavljanja naprednih pilot proizvodnih linija za ubrzanje inovacija i razvoja tehnologije, razvoj platforme za dizajn temeljene na oblaku, uspostavu centara kompetencije, razvoj kvantnih čipova, kao i stvaranje Chips Fund za olakšavanje pristupa financiranju dugom i kapitalu.
Drugi stup Europskog zakona o čipovima potiče javna i privatna ulaganja u proizvodne pogone za proizvođače čipova i njihove dobavljače. Stvara okvir za osiguranje sigurnosti opskrbe privlačenjem ulaganja i povećanjem proizvodnih kapaciteta u proizvodnji poluvodiča. U tu svrhu postavlja okvir za integrirane proizvodne pogone i otvorene EU ljevaonice koje su „prve takve vrste” u Uniji i doprinose sigurnosti opskrbe i otpornom ekosustavu u interesu Unije. Komisija je već naznačila u vrijeme prijedloga Zakona o čipsu da se državna potpora može dodijeliti prvim objektima takve vrste, prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.
U svom trećem stupu, Zakon o europskim čipovima uspostavio je mehanizam koordinacije između država članica i Komisije za jačanje suradnje s državama članicama i između njih, praćenje ponude poluvodiča, procjenu potražnje, predviđanje nestašica i, ako je potrebno, pokretanje aktivacije kriznog stadija. Kao prvi korak, 18. travnja 2023. postavljen je sustav za uzbunjivanje poluvodiča. On omogućuje svim dionicima da prijave poremećaje u opskrbnom lancu poluvodiča.
Također jučer je na snagu stupila Uredba o zajedničkom poduzeću Chips, čime je omogućen početak provedbe glavnog dijela Inicijative Chips for Europe. Nadalje, s radom je započeo i Chips fond. Stupanjem na snagu Zakona o čipovima formalno je započeo i rad novoosnovanog Europskog odbora za poluvodiče koji će biti ključna platforma za koordinaciju između Komisije, država članica i dionika.
U okviru drugog stupa, industrija će se moći prijaviti za planirane "prve takve vrste" pogone za dobivanje statusa "integriranog proizvodnog pogona" ili "otvorene EU ljevaonice". Ovaj će status omogućiti uspostavu i rad ovih objekata unutar EU-a, čime će se omogućiti pojednostavljen pristup administrativnim zahtjevima i izdavanju dozvola. Taj će status također zahtijevati da ti objekti budu u skladu s kriterijima kako bi se osigurao njihov doprinos ciljevima EU-a i njihova pouzdanost kao dobavljača čipova u vrijeme krize.