Bruxelles želi stvarne promjene tržišnog ponašanja, a ne samo formalno izricanje kazne. Googleovi dosadašnji prijedlozi nisu zadovoljili Komisiju, pa se postupak nastavlja uz dodatni rok za odgovor. U središtu spora ostaju samopreferiranje vlastitih usluga, položaj trgovine aplikacija i razdvajanje pojedinih Googleovih servisa.
Europska komisija dala je Googleu dodatno vrijeme kako bi odgovorio na zabrinutosti da je prekršio Akt o digitalnim tržištima, odnosno DMA. Tehnološka kompanija svojim početnim prijedlozima ranije nije uspjela zadovoljiti Komisiju.
Glasnogovornik Komisije Thomas Regnier rekao je da Google nastavlja surađivati s europskim dužnosnicima "kako bi se obranio i ponudio rješenje koje doista otklanja zabrinutosti otvorene u predmetu". Dodao je ipak da sadašnje rješenje jednostavno nije dovoljno snažno.
Istraga Europske komisije odnosi se na navodna kršenja DMA-a od strane Googlea. Komisija je kompaniju već teretila prema tim pravilima i priprema konačnu odluku, koja bi mogla uključivati i dodatne financijske kazne. Među ključnim promjenama o kojima se govori nalaze se davanje korisnicima mogućnosti odvajanja Googleovih usluga poput Searcha, YouTubea i Chromea, rješavanje pitanja povezanih s trgovinom aplikacija te ograničavanje favoriziranja vlastitih proizvoda i usluga u rezultatima pretraživanja.
Regnier je istaknuo da je fokus Komisije osigurati smislene promjene tržišnog ponašanja, a ne tek izreći kaznu. "Samo izdavanje kazne formalizira povredu bez rješavanja problema", objasnio je. "To ne poboljšava funkcioniranje europskog tržišta. Nije u interesu ni europskih tvrtki ni naših građana. Ako se ta opcija ne ostvari, Komisija će morati prijeći na sljedeće korake."
Slučaj je važan jer DMA nije zamišljen samo kao instrument kažnjavanja, nego kao alat za promjenu pravila ponašanja digitalnih vratara na europskom tržištu. Prema okviru Europske komisije, gatekeeper platforme moraju omogućiti pošteniji pristup korisnicima i poslovnim partnerima te izbjeći praksu u kojoj vlastite usluge sustavno favoriziraju na štetu konkurencije. Zbog toga se u Bruxellesu sve više naglašava da je operativna provedba obveza važnija od same visine kazne, jer će se stvarni učinak DMA-a mjeriti time otvara li se tržište doista prema većoj interoperabilnosti, transparentnosti i ravnopravnijoj distribuciji digitalne vrijednosti.
Europska komisija dala je Googleu dodatno vrijeme kako bi odgovorio na zabrinutosti da je prekršio Akt o digitalnim tržištima, odnosno DMA. Tehnološka kompanija svojim početnim prijedlozima ranije nije uspjela zadovoljiti Komisiju.
Regulacija umjetne inteligencije sve se više udaljava od teorijske rasprave i ulazi u prostor konkretne odgovornosti, osobito kada sustavi upravljani algoritmima mogu izazvati štetu za život, zdravlje ili imovinu, objašnjava za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Stefan Martinić, odvjetnik koji se bavi pravnim aspektima novih tehnologija. Hrvatska je, prema njegovu tumačenju, u tom području otvorila vrlo važno, ali i vrlo osjetljivo pitanje: tko je odgovoran kada umjetna inteligencija pogriješi, ugrozi čovjeka ili sudjeluje u odluci koja može dovesti do štetne posljedice.
Kibernetička sigurnost više nije tema o kojoj se tvrtke tek trebaju uvjeravati, nego područje u kojem tržište sve jasnije osjeća manjak iskusnih stručnjaka, rast napada i potrebu za cjelovitijim pristupom zaštiti, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Hrvoje Englman, voditelj informacijske sigurnosti u Spanu. Prema njegovu tumačenju, problem nije samo u tome što ljudi nedostaje, nego i u tome kakav profil ljudi tržištu doista treba. „Velika je potreba za onima najboljima, a potreba za nekim juniorima baš i nije velika“, kaže Englman.
