Europa treba novi pristup u regulaciji umjetne inteligencije

Europa treba novi pristup u regulaciji umjetne inteligencije
DepositPhotos

Umjetna inteligencija kod mnogih i dalje budi osjećaje povezane s filmovima kao Terminator, Ona ili 2001. Dakle, negativni scenariji u kojima strojevi preuzimaju kontrolu nad ljudima jer su im superiorni. A čini se da nadležne institucije stagniraju i ne mijenjaju takav stav, iako je vrijeme za to odavno stiglo, što se može vidjeti po napretku koji se postiže na tom tehnološkom polju.

Sve to vrijedi i za Europu, koja mora regulirati način korištenja umjetne inteligencije i svega što ona donosi u bližoj, ali i daljoj budućnosti. Jer, istina jest da umjetna inteligencija oponaša ljudsko ponašanje, uči iz njega i ponaša se prema njemu. S obzirom na moć koju ima, naravno da će odluke temeljene na znanju i rješenja također temeljena na znanju donositi brže, bolje i efikasnije no čovjek. Samo, tako nešto ne treba biti uteg već prednost, napredak kojem težimo kao ljudska rasa.

Primjerice, kad se govori o etici i moralu, vrijednostima koje ljude imaju usađene u sebi, odnosno, nauče kroz život, umjetna inteligencija „naučila“ je kroz postavljene algoritme.

A njih su postavljali ljudi, koji su pristrani i samim time dolazi se do prepreke koju se teško može prijeći u ovakvom obliku. Na to upozorava i Kay Firth-Butterfield, direktorica za AI i ljudske resurse u Svjetskom ekonomskom forumu.

"Prije tri godine malo je ljudi postavljalo etička pitanja pri korištenju umjetne inteligencije, ali danas je ta tema došla u prvi plan i više se ne može izbjegavati. Ponajprije zbog Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR) u Europi, ali i zbog očitih problema s nekim od AI algoritama. Jer, teoretski, "strojevi" bi trebali biti nepristrani, ali praksa je pokazala da to nisu jer čak i algoritmi mogu imati predrasude", naglasila je Kay Firth-Butterfield.

Primjerice, prije nekoliko godina Googleov AI bio je žestoko kritiziran jer je pri prepoznavanju lica identificirao Afroamerikance kao gorile. Ni do dana današnjeg to se nije uspjelo popraviti pa je Google jednostavno blokirao mogućnost prepoznavanja gorila.

"To je dokaz da AI još uvijek ne sazrijeva i ne uči. A ono što želimo jest da se upravo to dogodi jer potrebna je zrelost i mogućnost prilagodbe za sve čime je AI okružena. Ipak se kao nikad prije pazi na transparentnost, privatnost, sigurnost... i AI sve to mora imati u vidu, mora funkcionirati na adekvatan način jer u suprotnom ne ispunjava svrhu", napominje Firth-Butterfield.

Na svemu tome mora učiti Europa, odnosno, njene nadležne institucije, pa donijeti konkretne poteze kojima će se zaštititi njeni stanovnici u svakom smislu, a istovremeno se neće kočiti tehnološki napredak. To nije nimalo lako, ali je obveza i uz suradnju najvećih umova na svim nadležnim poljima, itekako je moguće i izvedivo.