Europska unija priprema pravila koja bi mogla ograničiti pristup velikih američkih tehnoloških kompanija strateškim javnim cloud natječajima. Prijedlog se povezuje s Cloud and AI Development Actom i nastojanjem da se osnaže europski pružatelji infrastrukture, softvera i podatkovnih usluga. Cloud se time iz tehničkog pitanja pretvara u temu industrijske politike, sigurnosti i digitalne suverenosti.
Europska unija priprema stroža pravila za cloud usluge u strateškim javnim natječajima, što bi moglo otežati pristup najvećim američkim tehnološkim kompanijama projektima u osjetljivim sektorima. Prema dostupnim informacijama o nacrtu Cloud and AI Development Acta, Bruxelles želi uvesti kriterije koji se ne svode samo na cijenu i tehničku funkcionalnost, nego uključuju zaštitu podataka, korporativnu kontrolu, dobavne lance, upotrebu europskog softvera i hardvera te otpornost infrastrukture.
Takav pristup označava novu fazu europske politike prema oblaku. Posljednjih godina Europa je regulirala digitalno tržište kroz pravila o tržišnom natjecanju, privatnosti, platformama i umjetnoj inteligenciji. Sada se fokus pomiče prema infrastrukturi. Cloud više nije samo mjesto na kojem se hostaju aplikacije, nego temelj za umjetnu inteligenciju, javne servise, financijske usluge, zdravstvene podatke, obranu, energetiku i digitalnu upravu. Tko kontrolira cloud, sve više kontrolira i uvjete digitalne transformacije.
Najveći globalni hyperscaleri, Amazon, Microsoft i Google, dominiraju međunarodnim cloud tržištem. Njihova tehnološka snaga, globalna mreža podatkovnih centara i goleme investicije čine ih prirodnim izborom za mnoge velike korisnike. No europske institucije sve više brine ovisnost o ne-europskim dobavljačima, osobito u strateškim sektorima. Pitanje nije samo gdje se fizički nalaze podaci, nego tko ima krajnju kontrolu nad infrastrukturom, softverskim slojem, ugovornim uvjetima i pravnom izloženošću.
Nacrt pravila uključuje ne-cjenovne kriterije za cloud natječaje. To znači da javni naručitelj ne bi gledao samo najpovoljniju ponudu ili najveću funkcionalnost, nego bi morao uzeti u obzir suverenost, sigurnost, otpornost i europsku tehnološku komponentu. Takav model mogao bi dati prednost europskim pružateljima oblaka, ali i natjerati američke kompanije da dodatno prilagode svoje europske ponude kroz lokalne partnere, izdvojene operativne modele i strože kontrole pristupa podacima.
Europska komisija predstavila je regulatorni okvir kojim želi ujednačiti način na koji podatkovni centri izvještavaju o potrošnji energije i vode te potaknuti učinkovitije korištenje infrastrukture. Prijedlog je dio šire politike kojom EU pokušava uskladiti rast računalnih kapaciteta s energetskim, klimatskim i infrastrukturnim ograničenjima.
Francusko Ministarstvo financija potvrdilo je da su u kibernetičkom napadu ukradeni podaci 678.000 korisnika porezne uprave, objavio je Reuters 14. kolovoza. Napadač je tvrdio da je krajem lipnja preko VPN pristupa ušao u sustav Glossa, a dio podataka objavio 12. kolovoza. Ministarstvo je nakon otkrivanja ograničilo pristup, pokrenulo istragu te najavilo kaznenu prijavu i obavijest tijelu za zaštitu podataka CNIL.
Hrvatska ima vrlo dobre pojedinačne kompetencije. Imamo proizvođače obrambene opreme i platformi, ali i snažan ICT sektor. Trebamo ih povezati oko konkretnog proizvoda i konkretnog operativnog zahtjeva. Poruke su to s događanja koje su u sklopu „ENT Tehnoloških dana“ organizirali Hrvatska gospodarska komora i Ericsson Nikola Tesla. Cilj je bio predstaviti tehnološka rješenja, potaknuti suradnju između ove dvije industrije i otvoriti prostor za nove projekte i inovacije.
