Digitalna skrb oblikovat će zdravstvene potrošačke trendove, čak i nakon što rizici od COVID-19 popuste

Prema rezultatima PwC-ove analize Global Top Health Industry Issues 2021, mnogi su potrošači otvoreni za interakciju sa zdravstvenim sustavima na digitalnim platformama čak i nakon što se vrate na skrb uživo nakon što rizici od COVID-19 popuste.

PwC je u siječnju 2021. anketirao preko 10.000 potrošača u 10 zemalja kako bi stekao uvid u iskustvo ljudi sa zdravstvenom skrbi tijekom pandemije i njihovu spremnost prilagoditi se promjenama.

Sudionici ankete ukazali su na postojanje velikog interesa za virtualne mogućnosti raznih vrsta skrbi - od početne procjene stanja ili bolesti do brige o kroničnim bolestima. 91 % ispitanika koji su koristili video postavke virtualne skrbi ponovno bi to učinili umjesto osobnog posjeta, dok bi 58 % onih koji prethodno nisu koristili video virtualnu njegu razmotrilo njezinu upotrebu.

Slično tome, entuzijazam za digitalnom interakcijom proširio se i na klinička ispitivanja. 66 % ispitanika reklo je da bi bilo vrlo ili donekle voljno sudjelovati u kliničkim ispitivanjima putem digitalnih alata, s daljinskim nadzorom pacijenta i virtualnim interakcijama. Veliki udio potrošača zainteresiranih za takva ispitivanja ugodno se osjećao u različitim elementima koje ona uključuju, uključujući upotrebu tehnologije za dostavljanje podataka (88 %), virtualne intervjue s istraživačkim timom (83 %), prijavljivanje za ispitivanje putem digitalne tehnologije (83 %) i upotrebu uređaja za daljinsko praćenje zdravlja (81 %).

Prijelaz na virtualnu skrb morat će ispravno oblikovati iskustvo liječnika i pacijenta - opremanjem davatelja zdravstvenih usluga potrebnim kliničkim alatima kako bi bili učinkoviti u liječenju i stvaranjem sigurne, prikladne interakcije s pacijentom. Neke bi specijalnosti, uključujući brigu o  kroničnim bolestima i o mentalnom zdravlju, mogle biti prikladnije za virtualnu skrb. 44 % ispitanika koji su sudjelovali u video virtualnoj njezi izjavilo je da je zainteresirano za njezinu uporabu za usluge mentalnog zdravlja u budućnosti.

Analizirajući podatke iz istraživanja potrošača, uvida stručnjaka PwC-a za usluge za zdravstveni sektor i intervjua predstavnika istaknutih zdravstvenih službi i farmaceutskih organizacija, pojavile su se četiri glavne teme koje su dobile zamah kao odgovor na pandemiju i nastavit će rasti u sljedećih 12 do 24 mjeseca.

„Pandemija COVID-19 ubrzala je brojne transformacije koje mijenjaju paradigmu koje su se već počele odvijati u zdravstvenom sektoru“, rekao je Ron Chopoorian, globalni voditelj usluga za zdravstvenu industriju, PwC US.

„Od digitalno omogućene njege do poboljšane suradnje u razmjeni podataka i interoperabilnosti do ubrzanih inovacija u tretmanima poput pionirske upotrebe mRNA u cjepivu COVID-19, imamo potencijal za nov pristup zdravstvenoj zaštiti i rješavanju izazova zdravstvene nepravednosti, prekomjernih troškova i poboljšanje iskustva pacijenta. Primjena ovih tehnologija i novih načina rada pomoći će u stvaranju modela pružanja zdravstvene zaštite koji su otporniji, dinamičniji, učinkovitiji i pristupačniji“, objašnjava Chopoorian.

Pojavljuju se četiri glavna trenda

● Uspostavljanje ravnoteže između virtualne i kliničke skrbi uživo postaje presudno za optimizaciju iskustva pacijenta. Očekuje se da će napredak tehnologije i želja potrošača za praktičnošću dovesti do usvajanja virtualne skrbi do razine koja će izmijeniti tradicionalni sustav pružanja njege.

● Iskorištavanje podatkovne analitike tijekom pandemije pružilo je priliku za neviđenu suradnju i razmjenu podataka između vlada, farmaceutskih tvrtki, zdravstvenih obveznika i pružatelja usluga koji su pomogli u razvoju cjepiva protiv COVID-19. Lekcije iz pandemije oko upotrebe podataka sada potiču zanimanje za međusektorsku suradnju u korištenju podataka i potiču konvergenciju tehnologije i zdravstva.

● Razvoj kliničkih ispitivanja koji uključuju digitalne i virtualne alate otvara pristup raznovrsnijim skupinama pacijenata upotrebom udaljenih i decentraliziranih ispitivanja, a istraživačkim organizacijama pruža jeftinije alternative kliničkim ispitivanjima na licu mjesta.

● Razvoj otpornosti opskrbnog lanca strategija je koju zdravstveni sustavi provode kako bi osigurali zamjenske opskrbne izvore lokalno, iskoristili širu mrežu dobavljača i zaštitili se od poremećaja. Povećanje korištenja naprednih tehnologija čini proizvodne mreže učinkovitijima, s većim viškovima i fleksibilnijima u proizvodnji, što može pomoći u mobilizaciji odgovora na buduće krize javnog zdravstva.