Budućnost razvoja visokog obrazovanja mora biti u internacionalizaciji

Budućnost razvoja visokog obrazovanja mora biti u internacionalizaciji

Unatoč padu broja maturanata zbog negativnih demografskih trendova koji će se nastaviti, Visoko učilište Algebra prošle je godine ponovno ostvarilo rast broja upisanih studenata a svoju budućnost vidi u snažnijem iskoraku na međunarodno tržište obrazovanja i privlačenju većeg broja inozemnih studenata na studij u Hrvatsku. Nedostatak kvalitetnih stručnjaka u području digitalnih tehnologija Hrvatska, pak, ima priliku ublažiti kroz skoru primjenu sustava mikro-kvalifikacija, primarno namijenjenog obrazovanju i prekvalifikacijama odraslih, koji kroz sustav vaučera mogu financirati svoje cjeloživotno obrazovanje.

Gospodarsko vijeće Visokog učilišta Algebra održalo je u zadnjim danima 2021. posljednju godišnju sjednicu, ujedno i posljednju u ovom sastavu prije formiranja novog Gospodarskog vijeća koje će ravnomjernije uključiti predstavnike svih područja u kojima digitalne tehnologije igraju ključnu ulogu. Ovo tijelo okuplja tridesetak predstavnika gospodarstva, uključujući predstavnike nekih od najvećih i najuspješnijih hrvatskih i međunarodnih tvrtki: Microsoft, Oracle, EY, APIS IT, Ericsson Nikola Tesla, INsig2, IBM, JGL, NIVAS, airt i druge. Vijeće se redovito sastaje kako bi donosilo preporuke za suradnju s gospodarstvom, što se očituje kroz niz inicijativa, poboljšanja i razvoja studijskih programa, istraživačke projekte i brojne druge oblike suradnje.

Posljednje godišnje sjednice Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra prilika su za rezime godine i osvrt na trendove u interesu i upisima studenata na studije računarstva, digitalnog marketinga, multimedije i digitalnog dizajna. Unatoč tome što je, zbog demografskih trendova, broj pristupnika na visoka učilišta za ovu akademsku godinu pao za oko 5 posto (ukupno je u Hrvatskoj bilo 29.532 pristupnika odnosno kandidata za upis na visoka učilišta i fakultete, u odnosu na 31.093 pristupnika prošle akademske godine, 2020/21), Visoko učilište Algebra u konačnici je ostvarilo rast broja upisanih studenata od gotovo 13 posto. U ovoj akademskoj godini tako na Algebri studira više od 1.600 studenata, a cilj bio bi, istaknuo je dekan, doc.dr.sc. Mislav Balković, u narednih pet godina doći do oko 2.500 studenata.

S obzirom na demografska kretanja u Hrvatskoj i činjenicu da će, zbog manjeg broja rođene djece i iseljavanja stanovništva, u narednim godinama broj kandidata za upis na visoka učilišta i sveučilišta i dalje predvidljivo biti u padu, Algebra kao svoj strateški cilj vidi internacionalizaciju studija i privlačenje većeg broja studenata iz inozemstva na studij u Hrvatsku. U ovoj akademskoj godini više od 50 studenata iz inozemstva studira na Visokom učilištu Algebra na raznim vrstama programa i u raznim duljinama boravka, od jednog semestra do cjelokupnog studija.

Ključni koraci u privlačenju većeg broja inozemnih studenata su i respektabilne međunarodne suradnje, poput one nedavno uspostavljene s francuskim EPITECH-om, s kojim je u zajedničkoj suradnji razvijen diplomski studij „Interneta stvari i umjetne inteligencije“ (IoT & AI). Studenti će jednu godinu studirati u Zagrebu, a drugu u Parizu te potom ostvariti pravo na zajedničku diplomu. Ovaj inovativan diplomski studij svoje će prve studente upisati sljedeće akademske godine (2022/2023), a suradnja je ključna, naglasio je dekan Balković, jer EPITECH godišnje na druga učilišta šalje gotovo tisuću studenata, što je komplementarno s Algebrinom strategijom širenja kvalitetnih partnerstva, ali i jedan od potentnih izvora digitalnih profesionalaca za hrvatske tvrtke.

Gospodarskom vijeću je predstavljen i portfelj od preko trideset europskih projekata u području znanstvenih istraživanja, inovacija, obrazovanja i razvoja kurikuluma za obrazovanje na kojima trenutačno sudjeluje Algebra kao nositelj ili jedan od partnera u projektu – ukupna je vrijednost svih tih projekata veća od 300 milijuna kuna.

Tijekom proljeća ove godine Algebra će uselit u svoj novi, namjenski izgrađeni kampus u Zagrebu, što će omogućiti još kvalitetniju provedbu nastave i više prostora za praktičnu nastavu iz svih područja, vježbe, kao i razvoj poduzetničkih projekata u okviru znanstveno-istraživačkih djelatnosti.

Kako stručnjaka u području digitalnih tehnologija i dalje nedostaje, a visoko obrazovanje tek u duljem roku može pridonijeti s novim digitalnim profesionalcima, Gospodarskom vijeću prezentiran je i nacionalni projekt implementacije vaučera i mikro-kvalifikacija u sprezi s novim Zakonom o obrazovanju odraslih koji u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uskoro u Hrvatskoj započinje Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ovaj projekt će omogućiti da otprilike deset tisuća ljudi završi neki od akreditiranih obrazovnih programa u digitalnom području, uz značajnu subvenciju iz EU sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Zaključak Vijeća je da će se uslijed globalnih trendova i potreba zapošljavanja novih ljudi sigurno postići veliki interes za programima koji će obrazovati  programere na raznim tehnologijama, sistemske i „cloud“ administratore, stručnjake za IT sigurnost, frontend developere, profesionalce za digitalni marketing ili dizajnere korisničkog sučelja.

„Kako bismo osigurali pravilnu zastupljenost dionika za dopune strategije u dijelu obrazovanja odraslih, odnosno u novoj Algebrinoj podstrategiji obrazovanja odraslih, sazvali smo tematsku sjednicu Gospodarskog vijeća uz gostovanje predstavnika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji su predstavili koncepte mikro-kvalifikacija, vaučera i općenitu viziju razvoja obrazovanja za potrebe tržišta rada i zapošljavanja. Sjednica je otvorila pitanja i donijela niz prijedloga novih kvalifikacija i programa koje bi Algebra trebala i mogla ponuditi kako bismo se približili budućim potrebama gospodarstva u dijelu kratkih verificiranih programa“, naglasio je dekan Visokog učilišta Algebra, doc.dr.sc. Mislav Balković.

Još iz kategorije

Microsoft kupuje Activision Blizzard za 68,7 milijardi dolara

Microsoft kupuje Activision Blizzard za 68,7 milijardi dolara

18.01.2022.

Velika gaming akvizicija Microsofta kupnjom Activision Blizzard za 68,7 milijardi dolara govori da će Microsoft platiti 95 dolara po dionici za Activision. Naravno treba pričekati i odluku regulatora.

Čak tri četvrtine developera aktivno traži novi posao

Čak tri četvrtine developera aktivno traži novi posao

18.01.2022.

Situacija u kojoj se svijet trenutno nalazi najbolje odgovara developerima softvera, koji imaju posla „preko glave“ pa samim time i najviše prilika u smislu karijere. Zato ne čudi previše što tri četvrtine njih aktivno traži novi posao, odnosno, nove prilike.

Rust postao drugi službeni jezik Linuxa

Rust postao drugi službeni jezik Linuxa

18.01.2022.

Linux okruženje podosta se mijenja s godinama i to se može vidjeti po činjenici da C programski jezik više nije jedini s kojim se u njemu radi. Primjerice, Rust nikad nije bio bliži Linuxu, a sljedeća nadopuna operativnog sustava čak će dodati podršku za taj programski jezik, kao drugi za Linux kernel!