Blagi rast inflacije pod utjecajem rasta cijena energije

Blagi rast inflacije pod utjecajem rasta cijena energije

Foto: Pixabay

U veljači je zaustavljeno tromjesečno usporavanje godišnje inflacije potrošačkih cijena. Ipak, ostvarena godišnja inflacija bila je tek 0,2 postotna boda viša nego prethodnoga mjeseca te je iznosila i nadalje vrlo niskih 0,5%. Ova blaga promjena godišnje inflacije naviše bila je primarno posljedica promjene kretanja cijena energije koje su se nakon godišnjega pada u siječnju vratile u zonu rasta (1,9%). Najveći utjecaj na promjenu cijene energije imale su cijene plina koje su porasle za 2,4% (nakon pada od -1% u siječnju) te cijene goriva i maziva koje su znatno ublažile pad (s -4,1% na -0,7%). Naime, cijene energije uključuju cijene električne i toplinske energije, krutih i tekućih goriva, plina te goriva i maziva za prijevozna sredstva.

Pritom najveću težinu imaju najvolatilnije cijene među njima - cijene goriva, maziva i loživog ulja (39% ukupnih cijena energije), koje se formiraju slobodno na tržištu te mijenjaju gotovo tjedno. Ujedno su povezane s kretanjem cijena sirove nafte na svjetskim robnim burzama koje su posljednja tri mjeseca na nižim razinama u međugodišnjoj usporedbi, no s vidljivim usporenjem godišnjega pada u veljači. Naime, u veljači je prosječna cijena terminskih ugovora sirove nafte tipa Brent na Londonskoj robnoj burzi bila niža za oko 2% u odnosu na veljaču prošle godine, što je značajno manji pad nego u prethodna dva mjeseca kada je iznosio više od 10%.

Tijekom prvog dijela ožujka, ponovno se formirao trend godišnjeg rasta (cijene su bile više u prosjeku za nešto više od 2% nego iste dane prošle godine), pa se može očekivati inflatorni utjecaj ovih cijena na inflaciju potrošačkih cijena u ožujku.

Minimalno viša inflacija u veljači u odnosu na siječanj ostvarena pod utjecajem kretanja cijena energije, zabilježena je na području cijele EU. U veljači je godišnji rast Harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u EU iznosio 1,6% te je bio viši nego prethodnoga mjeseca za 0,1 postotni bod. Pritom su razlike među članicama ostale prilično male: od najnižih 0,7% (Irska) do najviših 4,0% (Rumunjska). U usporedbi s ostalim članicama EU Hrvatska je, prema Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (0,8%), imala treću najnižu inflaciju u EU. U kontekstu usporavanja globalnoga gospodarskoga rasta te nižeg rasta cijena sirovina (osobito sirove nafte), u ovoj je godini Europska komisija prema svojim prognozama objavljenima u prosincu očekivala nešto nižu inflaciju i na području EU (1,6%) i u Hrvatskoj (1,4%). No prognoze inflacije i gospodarskoga rasta za europodručje već su u veljači korigirane naniže, stoga se isto može pretpostaviti i za cijelu EU, pa i Hrvatsku. Tako Europska središnja banka (ESB) očekuje inflaciju u europdručju 1,2%, a gospodarski rast 1,1% (sniženo s 1,7%). U tom je kontekstu ESB prolongirala i podizanje svojih ključnih kamatnih stopa najmanje do kraja ove godine.

Još iz kategorije

Comping postao Dell Technologies Platinum Partner

Comping postao Dell Technologies Platinum Partner

20.08.2019. komentiraj

Jedna od vodećih hrvatskih ICT tvrtki Comping, ostvarila je  značajan uspjeh ostvarivši platinum status davatelja rješenja u Dell Technologies Partnerskom programu za 2019. godinu. Ulaskom u Dell Technologies Partnerski program, Comping svojim korisnicima sada može ponuditi još širu paletu bitnih infrastrukturnih rješenja kako bi izgradili svoju digitalnu budućnost, transformirali IT i zaštitili svoju najvažniju imovinu – informacije. Temeljem uspješno postavljenog plana, odnosno certificiranja te uspješnih prodajnih rezultata, Comping je ispunio sve preduvjete, ali i poslovne zahtjeve za dobivanjem jednog od najviših statusa.

EU bi trebala zabraniti masovno praćenje građana umjetnom inteligencijom

EU bi trebala zabraniti masovno praćenje građana umjetnom inteligencijom

20.08.2019. komentiraj

Grupa stručnjaka za politička pitanja Europske unije predložila je zabranu korištenja umjetne inteligencije u svrhu nadzora i “bodovanja pojedinaca” zato što smatraju kako to uključuje prikupljanje podataka građana, a tako nešto samo po sebi otvara pitanja etičnosti i morala.

Brendovi još uvijek nedovoljno iskorištavaju gaming u promotivne svrhe

Brendovi još uvijek nedovoljno iskorištavaju gaming u promotivne svrhe

20.08.2019. komentiraj

Zaljubljenici u video igre iznimno su odani i vjerni konzumenti jer strast prema igrama s godinama se samo povećava, a kako se povećava, tako je i interes za konzumaciju dalekosežniji, no brendovi to nikako ne prepoznaju pa ostaju “kratkih rukava”, a mogli bi uprihoditi podosta novca ukoliko bi im strategija bila adekvatna.