Kako će u nadolazećem periodu bankarski sustav odgovoriti na poremećaje na tržištu kapitala u Eurozoni i u svijetu, krizna kretanja BDP-a i nezaustavljiv rast gubitaka od plasmana loših kredita, neka su od ključnih pitanja koja muče bankarsku industriju.
Prije nekoliko godina predviđao se potpuni raspad globalnog financijskog sustava. Slom američkog tržišta nekretnina, rasulo tržišta financijskih derivata, ispuhivanje balona dionica, bankroti banaka i opasno naginjanje tržišta državnog duga uzdrmali su povjerenje čak i najhrabrijih. Cijene nekretnina su potonule, dužnici bankrotirali ili se razbježali, a banke ostale s knjigama punim visokorizičnih plasmana.
I bez likvidnosti.
Globalni financijski sustav pokazao se mnogo spremnijim nego se to na početku činilo, no ipak ne dovoljno za održanje ranijih razina gospodarskog rasta, faktora na kojem počiva cijeli svjetski financijski sustav. Bez rasta gospodarstva dugoročno je ugrožena financijska stabilnost i banaka i država.
Budući da sve velike hrvatske banke pripadaju europskim bankovnim grupacijama, imovina domaćega bankovnog sustava pretežno je u rukama stranih vlasnika i dijele njihove europske probleme.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za drugi kvartal 2025. godine dosegla je 461,58 milijuna eura, dok je ugovorena vrijednost 273,54 milijuna eura i pritom treba istaknuti kako se kroz cijeli kvartal protežu veliki višegodišnji ugovori za Microsoft licence te neke druge velike višegodišnje IT javne nabave ali i ugovori za telekom usluge.
Novo istraživanje IBM Institute for Business Value otkriva da se očekuje značajno povećanje AI‑om omogućenih radnih tokova, od kojih su mnogi potaknuti agentskom umjetnom inteligencijom, oslanjajući se na nju za bolje donošenje odluka i automatizaciju.
Appleovi stručnjaci identificirali su temeljna ograničenja najnaprednijih modela umjetne inteligencije u radu koji dovodi u pitanje utrku tehnološke industrije prema sve moćnijim sustavima.