Autonomna vozila u EU-u: Od znanstvene fantastike do realnosti

Zahvaljujući napretku digitalnih tehnologija, poput robotike, umjetne inteligencije i računalima visokih performansi, automatizirana vozila s kojima smo se u prošlosti susretali samo u knjigama i filmovima, postaju stvarnost. U Europi se autonomna vozila očekuju na tržištu već slijedeće godine, a za to treba biti spremna.

Podaci pokazuju da ljudska pogreška uključena je u oko 95% nesreća na cestama EU-a. Automobili i kamioni bez vozača mogu smanjiti broj prometnih nesreća i smrti na cesti te poboljšati sigurnost istih.

Također, digitalne tehnologije mogu smanjiti prometne gužve, emisije stakleničkih plinova i zagađivača zraka te povećati mobilnost otvaranjem cestovnog prijevoza starijim osobama ili osobama s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću.

Nadalje, očekuje se da će tržište autonomnih vozila rasti eksponencijalno, otvarajući nova radna mjesta i ostvarujući dobit od 620 milijuna eura za automobilsku industriju u EU-u te 180 milijardi eura za sektor elektronike.

S obzirom da autonomna vozila dijele cestu s vozilima kojima upravljaju vozači, pješacima i biciklistima, potrebne su sigurnosne mjere i usklađivanje prometnih pravila na razini EU-a. Jedan od izazova je i pitanje odgovornosti. Budući da vozilima ne upravljaju ljudi nego tehnologija, postojeći europski zakoni moraju se nadopuniti i razjasniti tko je odgovoran u slučaju nesreće: vozač ili proizvođač, programer, vlasnik.

Pravila EU-a o zaštiti podataka primjenjuju se i na automatizirani sektor, ali još nisu poduzete određene mjere kako bi se zajamčila računalna sigurnost i zaštitila automatizirana vozila od cyber napada. Također, ovakva vozila trebaju poštivati ljudsko dostojanstvo i slobodu izbora. Smjernice EU-a za umjetnu inteligenciju su u izradi, ali mogu biti potrebni i određeni standardi. Neophodna su i značajna ulaganja u istraživanja i inovacije za razvoj tehnologija i uvođenje potrebne infrastrukture.

U izvješću koje je za Europski parlament napisao zastupnik Wim van de Camp (EPP, Nizozemska), se navodi da bi zakoni EU-a o automatiziranom i povezanom prijevozu trebali obuhvaćati sve načine prijevoza, uključujući pomorski promet na kratke relacije, plovila unutarnje plovidbe, bespilotne letjelice za prijevoz robe i sustave lake željeznice. Također je potrebno dodatno koordinirati napore na normizaciji na međunarodnoj razini kako bi se osigurala sigurnost i interoperabilnost vozila preko granica.

Sustavi za snimanje podataka trebali bi biti obvezni u automatiziranim vozilima kako bi se poboljšale istrage u slučaju nesreće i riješilo pitanje odgovornosti. Potrebno je brzo razviti odgovarajuća pravila koja se odnose na zaštitu podataka i etiku u automatiziranom prometnom sektoru, kao i na povećanje povjerenja europskih građana prema vozilima bez vozača. Posebnu pozornost treba posvetiti razvoju automatiziranih vozila dostupnih osobama sa smanjenom pokretljivošću ili invaliditetom.

Autonomni automobili opremljeni su senzorima, fotoaparatima, računalima, GPS-om, satelitskim prijemnicima i radarima kratkog dometa te obavljaju sve ili dio zadataka u vožnji. Vozila koja pomažu vozačima (prva i druga razina automatizacije) već se nalaze na europskom tržištu. Samoupravljajuća vozila (treća i četvrta razina) se trenutno testiraju i očekuju se na tržištu između 2020. i 2030., a potpuno automatizirana vozila (peta razina) očekuju se nakon 2030. Prema planu, sva nova vozila bi do 2022. trebala biti umrežena.