Google je kroz 2019. iz svog Play Storea uklonio 98 posto aplikacija koje špijuniraju SMS poruke i pozive korisnika. Preostalih dva posto nije uklonjeno jer riječ je o aplikacijama koje ne funkcioniraju ukoliko nemaju pristup SMS porukama i pozivima. Samim time, korisnici ih svjesno preuzimaju i služe im u svrhe vezane za pozive i(li) SMS poruke.
Ovaj potez dio je politike koju je Google najavio u listopadu 2018. i očekivao da se Android developeri toga pridržavaju. Dakle, u 2019. se krenulo sa zabranom prikupljanja podataka koji se tiču SMS poruka i poziva bez ikakvog razloga. Oni koji se nisu prilagodili, više nemaju svoje aplikacije na Play Storeu, bez iznimke.
Uklanjanje svih tih aplikacija obznanjeno je u izvješću koje se tiče malwarea na Play Storeu u globalu. Primjerice, u prošloj godini blokirano je ukupno 1,9 milijardi aplikacija koje su označene kao maliciozne. To je rast od 300 milijuna u odnosu na 2017. i 2018.
Time se Google Play Protect usluga za pregled aplikacija na Android mobilnim uređajima još jednom pokazala moćnom, baš kao što se potvrdilo posljednjih godina. Jer, ona skenira sve aplikacije koje može pronaći na internetu, a uz strojno učenje pažljivo razotkriva one koje su maliciozne i mogu biti opasne za korisnike, pa ih potom postavlja na crnu listu i pomaže korisnicima.
Također, moglo bi to napokon, ako već nije, promijeniti cijeli dojam o Googleovom operativnom sustavu. Naime, Android prati loš glas kad je malware u pitanju jer mnogo ga je lakše implementirati na njega no na iOS. S tim Google muku muči praktički od prvog dana ulaska na tržište pametnih telefona, ali čini se da od uvođenja Google Play Protect okreće stvari u svoju korist.
Jer, s obzirom da je Google Play e-trgovina aplikacijama mnogo pristupačnija no App Store, mogu nastati problemi. Ta otvorenost pogodna je cyber kriminalcima da učine štetu koju su zamislili mnogo lakše i brže, a dok ih se otkrije već su nekoliko koraka ispred, što znači da smišljaju što bi učinili sljedeće
Koliko podataka možete ponijeti sa sobom? Stoljećima čuvamo važne uspomene i podatke bilježeći ih na različitim medijima – od konopaca s čvorovima, glinenih pločica, svitaka, knjiga, bušenih kartica i HDD diskova do najnovijih SSD diskova. Pogledajmo kako su se potrebe čovječanstva i naše sposobnosti mijenjale s vremenom.
Nekoliko europskih tvrtki osudilo je prijedlog vlasti da se izostave zahtjevi za suverenitetom podataka iz nadolazeće sheme sigurnosne certifikacije u oblaku. Kompanije koje su potpisale pismo uključuju Orange, Telecom Italia, Capgemini, Airbus, EDF i Deutsche Telekom.
ChatGPT i drugi oblici generativne umjetne inteligencije doživjeli su meteorski rast, ali mnoge tvrtke oklijevaju uletjeti u tehnologiju i nekoliko je razloga za to.
